Prekopavanju na Debelom Brdu godine 1894. bila je u prvom redu ta svrha, da se posvema otkopa rimski zid na visoravni, onda da se nastavi ispitivanje prehistorickih slojeva, koji su preostali na sjevernom obronku brda. Novijeh zidina nije se našlo. Kako lanjske godine tako je i sada vecina rukotvorina iz rimskog doba i iz vremena seobe naroda nagjena u opsegu zidina na zaravanku, dok su prehistoricki objekti nagjeni u slojevima na sjevernom obronku. Potonji pripadaju vecinom halštatskoj i latenskoj perijodi; rukotvora iz broncanog doba nagjeno je samo nekolicina, ali su oni dovoljni, da našoj naseobini spram istarskih kastelijera dadu osobit lokalni kolorit. U raspravi, što ovdje slijedi, samo je ono raspravljeno i prikazano, što je u bitnosti novo. Pri ukrašenim rbinama od sugja prikazane su i pojedine neznatne varijacije s tom namjerom, da se pruži što potpuniji prijegled o ornamentici ilovastog sugja bosanskih kastelijera. Dovaste rukotvorine. O materijalu prehistorickih ilovastih rbina sa Debelog Brda vec sam se jednoc izjavio; preostaje mi samo još popunjavanje ornamentike i forme. U manjih i finijih posuda preteže jeduostavno usavaceni, od pravih crta, tacaka i poredanih crtica kombinovani ornamenat. Tako se vrlo cesto isticu kao motivi dekoracije: vucji zub, — tab. I., sl. 13., % nar. vel.; krivi gajtanasti ornamenat, — tab. I., sl. 6. i 8., x/s nar. vel.; motiv riblje kosti, — tab. L, sl. 4., x/t nar. vel.; nizovi trokuta, šrafiranih u površinu, — tab. L, sl. 1., 6., 9. i 16., nar. vel.; grupe paralela, koje su kadšto i konvergentno smještene jedna spram druge, — tab. L, sl. 2., 3., 7., 11., 12., 14., 15. i 17., ys nar. vel. — Nego se ovdje ornamenat od pravih crta, rjegje doduše, nahodi u drugoj tehnici. Sare su duboko i široko savacene gotovo kao da su izdubljene dubilom, te po njima posude izlaze kao prešana roba. Na tab. II prikazani su te ruke tipi u sl. 4., 5., 7., 8., 12., 13., 14., 17, 18. i 19., nar. vel. Trecu vrstu tehnike zastupa relijefni ornamenat. U svom primitivnom nacinu kao prava prijecka od piknjica, — tab. III., sl. 14., l/s nar. vel.; prijecka od piknjica na obluk, — tab. 111.. sl. 4. i 5., nar. vel.; prijecka na oblik brnjice, — tab. III., $1. 6., nar. vel. — i rešetka od prijecki, — tab. III., sl. 8. i 12., nar. vel., — nahodi se vecinom na debelim prostim posudama za potrebu. Relijefni ornamenat i dekorativni motivi od pravih crta zajedno kombinirani, krase cesto finije posude, koje su valjda služile za sakralne svrhe; — tab. II, sl. 2., 3., 6., 10., 11, 14. i tab. III, sl. 7., 9. i 13., nar. vel. — Ornamenti od krivih crta veoma ce rijetko nahode; ja sam ih mogao konstatovati samo na tri fragmenta, — tab. III, sl. 1. i tab. IV., sl. 3. i 10., nar. vel. — Što se tice rucice, može se na nagjenim rbinama posmatrati cijela njezina geneza; naprosto probušen bok, — tab. IV., sl. 9. i 13., nar. vel.; bradavicasti nastavci, — tab. III., sl. 3. i tab. IV., sl. 12., l/s nar. vel.; prijecke, — tab. IV., sl. 11. i 14., '/2 nar. vel.; u bokove utisnute i izvucene cjevaste rucice, — tab. IV., sl. 8. i 10., nar. vel.; rucice na obluk, — tab. III, sl. 1., 10., 11., nar. vel.; rucica na oblik drška, — tab. III, sl. 2., nar. vel.; rucica upoprijeko pregragjena, — tab. IV., sl. 6., nar. vel.; racica s nastavkom za upiranje palca, — tab. IV., sl. 5. i 7., nar. vel.; rucice s krilastim nastavcima, — tal>. IV., sl. 1., 2., 3., 4., nar. vel. Citavih posuda iz prehistorickog doba iskopano je 29, megju njima bijaše pet žlicastih zdjelica s rucicama, osam zdjelica, tri zdjelice s rucicama, osam loncima slicnih posuda, jedna posuda nalik na žaru, dva vrca sa po dvije rucice. Od novih oblika prikazani su na tab. V. u '/2 nar. vel. ovi: Slika 1. Žlici ili crpalu slicna zdjelica, donji kraj rucice gotovo pri dnu pricvršcen; dužina 60 mm, širina 40 mm, a visina 18 mm. Slika 2. Loncic sa dvije rucice, 52 mm visok, s neobicno prikracenim grlom i konkavnim dnom; premjer pri zjalu 83 mm, premjer u najširem dijelu trbušine 64 mm. Slika 3. Žlici ili crpalu slicna posuda s rucicom, pricvršcenom uz bok, dužina 82 mm, širina 48 mm, visina 24 mm. Slika 4. Zdjelica s jednom rucicom, ilovaca crveno pecena; visina 52 mm, premjer zjala 60 mm, premjer dna 35 mm. U oci udara suženi gornji dio posude, koji se uzdiže iznad oštre medijalne linije. Slika 5. Vrc sa dvije rucice s konkavnim dnom, 63 mm visok, premjer pri zjalu 40 mm, u najširem dijelu trbušine 72 mm. Slika 6. Loncic sa dvije, ušicama slicne rucice po strani, 75 mm visok, pri zjalu 50 mm, u najširem dijelu trbušine 85 m.m širok; premjer dna iznosi 38 mm. Slika 7. Zdjelica sa Cetiri bradavicasta nastavka na kolobaru, koji trbušinu dijeli od grlica; visina 64 mm, premjer pri zjalu 89 mm, premjer dna 42 mm. Slika 8. Vrc s rucicama, na trbuhu iznad medijalne linije našaran zaparanim kosim linijama. Dno konkavno. Visina 92 mm, premjer zjala 72 mm, premjer trbušine u najširem dijelu 92 mm. Slika 9. Zdjela od fino staložene ilovace, s ravnim dnom i ugnutim okrajkom. Visina je 81 mm, premjer zjala 158 mm, a dna 61 mm. Posuda je vrlo elegantno izragjena, brižno pecena, te gotovo sjeca na gradnju na tocilo. Po naprednoj tehnici smatram je latenskom radnjom. Od posuda rimske provincijalne tehnike nagjena je množina rbina s valovitim ornamentom, prijesan vrc s rucicom i fragmenat jednog tanjira ili jednog pladnja s neobicnim, duboko usavacenim ornamentom, slicnim vraninoj nozi, slika 1., nar. vel. Komad italskog je importa u slici 2., Vi nar.vel.; prikazani fragmenat. To je ulomak rgjasto i žuckasto olicene vaze. Boja se danas još tako sja, kao da je prevucena firnisom. Megju inim prehistorickim ilovastim rukotvorinama dominiraju tkalacki pršljeni; iskopano je nenašaranih, konickih, bikonickih, kolutastih, krugljastih i plojkastih preko 200 komada. Od iskopanih pršljena samo su tri našarana: jedan plojkasti komad plocasto našaran, slika 3., 2/5 nar. vel., lsto takav s dekoracijom od ravnih crta na periferiji, slika 4., 2/,i nar. ve