INFOBIRO: Publikacije
Bajanje.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Prilog narodnog ljekarstva Bosne i Hercegovine.

Bajanje.

Autori: H.FAZLAGIĆ

Narodno se maštanje nigdje nije u tolikoj mjeri razvilo, koliko u ljecnickoj narodnoj struci. Ne zadovoljava se samim preogromnim vilinskim carstvom, vec prekoracuje u carstvo životinja i ruda, ali se ni tude ne ustavlja, vec ide i u carstvo duhova i traži u njemu pomoci u nevolji. Cudnovata vrsta narodnog lijecenja jest „bajanje", koje — rekao bih — zauzima posebno poglavje u narodnoj patologiji. Sama rijec „bajanje" donekle navješcuje, kakvo je to lijecenje, jer bajati upravo znaci: u sebi nešto mrmljati. One osobe, koje tim bajanjem lijece, zovu se bajalice, a obicno su to stare, iznemogle i za svaki posao nesposobne žene. Kako ta vrsta lijecenja nije casna, to su bajalice obicno stare ciganke, ali ipak ih ima pa i nijesu od tog mileta; — vrlo rijetko vrše taj posao i muški. Za onog, koji pati, kaže mu se, da mu je bajanje. To su bolovi u pojedinim clancima tijela, kao u ruci, nozi, vratu itd., kad od jednom bol nastupi. Narod kaže za ovake bolove: sijeva mu u nozi, u ruci, u vratu itd. Pošto se sve vrste narodnog lijecenja upotrebiše i „travaricama" kao i ostalim nije pošlo za rukom pomoci nevoljniku, to onda potraže bajalicu, kao najzadnju instanciju. Bajalica ponosna, što i ona i njezina moc ima pristupa u narodu, dogje i dostojanstvenije se drži, nego obicno, kad privatnim poslom ulazi u kucu. Najprije se raspita za narav bolesti u doticnog bolesnika i onda obicno potvrdi, da mu je bajanje, i da se dobro uradilo, što se ona na vakat pozvala, jer bi bajanje zastarjelo i onda bi ga teže bilo istjerati. Ona pocinje svoje operacije ovako: Ispruži, recimo, bolesnu nogu bolesnikovu. Uzme u ruke što god od gvožgja, n. pr. nož, bašliju ili nožice (makaze). Pocne makazama ili drugim obabranim gvozdenim orugjem tegliti od kuka, pa sve do dolje, biva do prsta, a pri tome govori bajuci, da se nikako ništa ne može razumjeti, nego se samo cuje mrmljanje. Formula pri bajanju glasi. „Izigji pogana poganice! Gdje vo ne rice, U visoke visine, Gdje ovca ne bleji, U duboke dubine, Gdje koza ne veci, U široko širine, Gdje kokot ne pjeva, U visoke planine, Gdje koka ne kokoce." Gdje sjekira ne sjece, Ako je bajanje u vratu, onda se bajalica služi drugom formulom; ova glasi: „U sijerme devetero djece; Od petero — cetvero, Od devetero — osmero, Od cetvero — troje, Od osmero — sedmero, Od troje — dvoje, Od sedmero — šestero, Od dvoje — jedno, Od šestero — petero, Od jedno — nijedno." Bajalica to neprestano govori, povlaceci makazama kao i prije. Nikad ne ce povratiti makaze uz nogu, nego kad je došla do prsta, podigne ih i spusti na kuk, pa ponovo niz nogu. Svojta bolesnoga kao i bolesnik zapanjeno gledaju u bajalicu. Gledaju, hoce li se bajalici poceti zijevati. Ako se u dobar cas pocne bajalici zijevati, to joj je ta bolest i njoj samoj dokunisala i bolest je konstatirana, namjerila se vila na Halila jer bajalica šale ne pušta, dok je sa svim ne istjera. Ja, da vi je onda vidjeti bajalicu! Njezina je sada dolina! Pitaju je: je li bajanje, a ona potvrgjuje mahanjem glave i Bože sacuvaj, da bi i rijeccu progovorila. Najdostojanstvenije je sjela, pa sve udovima baca komandu. Ona okom, a ukucani skokom dodaju joj, što joj treba. Pošto se nabajala, onda prestane i pocine. U odsutnosti bajalice treba takogjer pomoci bolesniku. Bajalica, kad je pocinula, donesu joj haptovine (Sambuccus Ebulus) ili pomocnice (Solanum nigrum L.) te nabaje na te bilike koje imadu istu snagu kao i sama bajalica i tim travama oblože bolesne udove. Cim sjutra dan na novo dogje bajalica, izgube svaku dalnju bajalacku moc. Pasja lubanja igra veliku ulogu u ovoj vrsti narodnog ljekarstva. Kad nije moguce naci bajalicu, to onda obicno traže pasju lubanju. U mnogim kucama imade nabajatih pasjih lubanja i one imadu trajnu moc bajalacku, samo ako je na nju vec jednom bajano. Metnu lubanju na bolesno udo, te je ondje drže kroz neko vrijeme, a gdjekad i povlace lubanjom po bolesnom udu. Tako se tim bajanjein lijeci sve dotle, dokle se bolesniku ne okrene na bolje, ili se ne vidi, da mu nema baš nikakve koristi od bajanja i onda se utvrdi, da mu nije bajanje, pa se na novo traži pomoc u drugih. NAPOMENA: U pdf formatu su dostupne fusnote.

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.