INFOBIRO: Publikacije
Povjesno-umjetničke bilješke sa dalmatinskih ostrva.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Povjesno-umjetničke bilješke sa dalmatinskih ostrva.

Autori: FRANO RADIĆ

1. Oltarska slika (pala) Svetih Kuzme i Damjana na Lastovu. Moj vrijedni i dobri ucitelj prof. Melko Lucijanovic, Lastovac, pisao je 1877. god. ob oltarskoj slici župne crkve Svetih Kuzme i Damjana, svojega rodnoga mjesta, ovo: „Particolar menzione merita l' altar maggiore, dove vedesi in grande formato un magnifico quadro di Tiziano, rappresentante i SS. fratelli Cosma e Damiano, fatto per commissione dei Lagostani, quando quest' insigne pittore Italiano attrovavasi a Ragusa. A tergo del quadro sta scritto pinxit Titianus." Ja bih rekao da je uopce usvojeno mnijenje, da je oltarsku sliku lastovsku izradio Ticijan, jer eno i profesor J. Gelcich piše: „Del Tiziano e cortamente il quadro della Maddalena fatto a spese della famiglia Pozza, che sta nella chiesa Domenicana (u Dubrovniku), e quello dei SS. Cosma e Damiano nella parrocchiale di Lagosta." Da je dubrovacka slika Mandalijene pokornice iz Ticijanove ruke nije sumnjati, otkad se je, kako piše Skurla, mletacka slikarska akademija izrazila: da pripada „djelima iz najljepšeg doba tog neumrlog umjetnika" i procjenila ju 60.000 franaka; ali se o lastovskoj slici to ne može kazati. Prije svega, kako isti Gelcich piše, nema stalnih podataka, po kojima bi se mogla dokazati istinitost predaje, da je Ticijan 5 mjeseca dana proboravio kod Puciceve obitelji u Gružu, drugo, opet po Gelcichu, opstanak tih dviju slika (a eto sad samo jedne) nebi bio dostatan, da se dokaže slikareva prisutnost u Dubrovniku, docim je poznato, da su Pucici onoga doba putovali po Italiji, pa da su i Lastovljani imali prigode da naruce u Italiji jednu dobru sliku. Da je pak Ticijan putovao do u Dubrovnik i ostao tamo skoro po godine dana, nebi to izbjeglo bilo bar kojemu od tolikih njegovih životopisaca, kako nije izbjeglo putovanje Matije Rossellia, docim toga nije nijedan napomenuo. Svakako pak cijenim, da sam prof. Lucijanovic nije vidio što piše, da je iza slike zabilježeno pinxit Titianus, nego da mu je to kogod kazao, a on da je na dobroj vjeri prihvatio tim lašnje što se slagalo sa dotadašnjom tradicijom. Kod gosp. Frana Ivancevica Gjurova u Korculi našao sam lastovski rukopis dijelom iz prošastoga, dijelom iz predprošastoga vijeka, kao izvadak iz knjiga: „Dei Diuersi", „dell'Vniuersita di Lagosta", a u njemu isprave, po kojima se jasno ruzumije, da je slika Svetih Kuzme i Damjana i ostalih pet, koje se sve nahode na velikom oltaru župne crkve Svetih Kuzme i Damjana u Lastovu napravljene 1632. god. u Rimu, i to baš od glasovitog slikaia cavalier Giovanni Lanfranco i od drugog manje poznatog Giovanni Scriuelli. Cav. Giov. Lanfranco življaše od god. 1581.—1675. On je slavan slikar Caraccieve bolonjske, eklekticne škole, dapace pravi ucenik najprije Agostina, a po njegovoj smiti, Hanibala Caraccia. Slike su lastovske dakle postale više od po vijeka nakon smrti Ticijanove. Ja sam o njima ovako bio pisao nazad tri godine: „Velik je oltar vas od kamena bojadisana i pozlacena. Po srijedi mu je krasna slika SS. Kuzme i Damjana, kojoj se je duditi kako je živo sacuvana i viješto izvedena, pa treba svakako da potice od majstora prvoga reda. Dva su Sveca tako naravski pretstavljena, u sred Božje prirode baš kao da je oltar rastvoren, pa da jih kroza nj' vidiš gdje se pomaljaju iz daleka. Desno i lijevo su po druga dva sveea, a više oltara je poprsje Boga oca raskriljenim rukama nizdol okrenuta u sivu plaštu sa naborim uprav velikoga sloga. Sve su te slike baš nenadkriljive ljepote, a mogle bi se s njiina diciti i najljepšo crkve na svijetu. Meni je u velike žao, što u jedan sami dan boravka u Lastovu nijesam mogao bolje da proucim to remek-djelo slikarske umjetnosti." Po osobitoj ljepoti srednje i gornje slike razumije se, da su one napravljene od cav. Giov. Lanfranco, cijim se slikama dice Belvedere u Becu, Museo Nazionale u Napulju, te vatikanske galerije u Rimu, a cetiri pobocne bice napravio Giov. Scrivelli, koji se, kako ja mislim, nije domogao svjetskoga glasa. Evo megjutim lastovskih još ne objelodanjenih isprava. I. Sboro per le Mrescize p. 116 e entrata del parocho p. 121. Adi 1 di Luglio 1631: — Essendosi radunato il sboro di licenza, et in presenza del Molto III." Sig Francesco Tudisio Conte per tratare diuersij negotij publici, com parue il Sig D Antonio Diodati esponendo d' hauer in deposito Ducati 121 di gsi 40 per Ducato delle entrate della Parochia di Lagosta acumulate, absente Parocho consignatili per rendergli a chi ordinaua molto III Arciuescouo, in essecutione del S. Conciglio di Trento secundo. Sogiungendo che ora m sud'" e li suoi curialisti uogliono detto denaro aplicare alla fabrica del Palazzo Archiepiscopale, priuando la propria Chiesa e Poueri del loco contra ogni rasgione e uolere del S Concilio, e che percio d" ministri li fanno uiolenza etiam con letere obrobriose che facia la consegnia e pero lui, per liberarsi di tante molestie e uolendo sciuare (schivare) qualche inconueniente propose di uoler dli denari impiegare per la fabrica del Altare principale nella Chiesa Parochiale, non hauendo quella, ne entrata, ne altro modo di erigerli, ne pagare artefice, et essendo mancate le elemosine per il mancamento dell' entrate, il che apreuorno (approvarono) tutti, e lodorno (lodarono) la risoluzione nemine discrepante, prometendo tutti a d' Diodati che se mai da alcun Giudice Eccl." e competente, in questa causa sara giudicato che d'° denaro, sia mal impiegato, o che fosse sforzato, a renderlo, e che percio fose molestato che lo soleuarano d' ogni danno et interesse non solo della sommasud." ma ancora delle spese che facesse in liti, uiagi, o altro per questo interesse, cosi tutto il sboro, e ciascuno in esso s' obligo. Hoc, et omni meliori modo, dando a me infrascrito Canciliere facolta, et ordine far la scritura publica per cautela d' esso diodati questo di et anno sud10 Francesco Tudisi Conte. II. Sboro per Duc" 121 del auanzo di entrata Parochiale in che deuono spendersi p 129 Adi 4 di bre/9 1631. Per la pnte oblega si dichiara inanz

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.