Nije tome davno, što je osnovan naš zemaljski muzej. Ko bi bio pomislio pri njegovome osnutku, da ce on u kratko vrijeme tako lijepo napredovati, da ce se on tako proširiti ? Iz malog sjemena niknu i uzraste krasno stablo, na kojemu se od godine do godine pojavljuju to sve ljepši plodovi, kojima ce se ko i dosada koristiti nauka na cast naše otadžbine. No najviše nas veseli, da se danomice sve više zanimaju za nj' strucni krugovi inijeh zemalja. Iz najudaljenijih strana prostrane Evrope dolaze nam strucnjaci, da vide, što se u nas radi i kako se napreduje na prosvjetnom polju. Dolazak takih muževa i njihovo priznanje pobugjuje u nama još vecu volju i ljubav za rad na zapocetoj stazi, jer mnijenje strukovnjackih prvaka najboljim nam je sudijom, pošto su ti muževi sav svoj život posvetili nauci, koja traži istinu, rasvjetljivajuci davnu prošlost i skidajuci s nje tamu i koprenu zaboravi. I ove godine dogje k nama lijep broj odlicnih strucnjaka iz raznijeh krajeva Evrope, da proucavaju i razgledaju rad našeg muzeja i njegove bogate zbirke, i da osim toga vide naša istraživanja u nekim prehistorickim nalazištima, narocito u neolitickoj stanici u Butmiru i u glasinackim nekropolama. Taj posjet castan je po nas, te ce ga zlatnijem slovima zabilježiti anali našeg muzeja. Bice, da tome doprinješe nešto i naše razne publikacije, narocito pak rasprave arheološko-antropološkoga kongresa, koji se — kako smo to u svoje vrijeme u ovom listu istakli — na poziv naše vlade sastao mjeseca augusta prošle godine, da se izjavi o muzejalnim radovima na polju arheologije i antropologije. Svi clanovi toga kongresa upozoriše naucne krugove svojih zemalja na naša istraživanja i to u jednu ruku znanstvenim predavanjima, a u drugu raznim opširnim clancima u strukovnim i inim listovima. Ne cemo ovdje izbrajati imena svih mnogobrojnih i odlicnih posjetilaca našeg muzeja tecajem godine 1.895., vec cemo u kratko samo da prikažemo izlet beckog antropološkog društva, koje je mjeseca septembra o. g. posjetilo Bosnu i Hercegovinu, da razgleda naša istraživanja i da prouci muzejske zbirke. To je jedno od prvih znanstvenih društava, koje se uvijek živo zanimalo za naš rad, posvecujuci mu najvecu pažnju, naklonost i pripomoc. Pozivu, što ga je ovo društvo odaslalo svojim clanovima, odazvao se vrlo lijep broj. Dana 2. septembra pozdravismo dobrodošlicom naše odlicne goste u Bosanskom Brodu, a kroz deset dana pokazivasmo im naše zbirke i radove oko istraživanja nekojih nalazišta iz drevnog doba naše otadžbine. U izletu beckog antropološkog drustva, kojim upravljaše poznati etnografski strucnjak g. Franjo Heger, kustos c. kr. dvorskog muzeja u Beeu i tajnik tamošnjeg antropološkog društva, bijahu osim društvenih clanova iz Austro-Ugarske i odlicni strucnjaci iz raznih država njemackog carstva, za tim iz Engleske, Srbije Hrvatske i Švicarske. Iz Beca stigoše uz gospodina Hegera gospoda: Dr. M. Haberlandt, pristav c. kr. dvorskog muzeja, dr. W. Hein, asistent c. kr. dvorskog muzeja sa gospogjom suprugom, Ljudevit vitez Lorenz-Liburnau, kustos c. kr. dvor. muzeja, dr. Eduard Ludwig, odvjetnik, dr. Matija Much, car. vladin savjetnik, Georg Rauch, arhitekta i Nikola Wang, pristav car. dvorskog muzeja. Iz Brna u Moravskoj: Aleksandar Makovskv, profesor tehnicke visoke škole. Iz Horna u Donjoj Austriji: Augustin Baehinger, profesor tamošnje gimnazije. Iz Zagreba u Hrvatskoj: dr. Josip Brunšmid, profesor i upravitelj arheoloških i etnografskih zhirki hrvatskog narodnog muzeja. Iz Oxforda u Engleskoj: Honry Balfour, direktor tamošnjeg Pitt-Rivers muzeja. Iz Biograda u Srbiji: dr. Sima Trojanovic, profesor. lz Basela u Švicarskoj: Julius Kollmann, profesor i dr. Schiess, profesor. Iz Njemacke: dr. Max Bartels, sanitetski savjetnik i tajnik antropološkog društva u Berlinu, dr. Vilim Grempler, tajni sanit. savjetnik u Vratislavi (Breslau), dr. Gurlt, tajni zdravstveni savjetnik i oglašeni kirurg iz Berlina, dr. Karlo Hagen. asistent narodopisnog muzeja u Hamburgu, dr. A. Hedinger, tajni zdravstveni savjetnik iz Stuttgarta, dr. Kahle, sveucilišni docent iz Heidelberga, dr. Vilim barun Landau iz Berlina, dr. Emil Schmidt, sveucilišni profesor iz Lipiske, dr. Ljudevit Stieda, tajni zdravstveni savjetnik iz Konigsberga u Pruskoj i dr. Rudolf Virchow, tajni zdravstveni savjetnik iz Berlina. Ovim našim gostima pridružiše se još i ovamošnji clanovi beckog antropološkog društva, megju kojima je narocito istaknuti gospogjicu Milenu Mrazovicevu, vlasnicu i urednicu lista „Bosnische Post" i g. dra Antuna Weisbacha, c. i kr. štopskog nadljecnika i zdravstvenog šofa kod c. i kr. XV. zbornog zapovjedništva. Prije nego otpocnemo opisivanjem glavnih momenata izleta ovako odlicnog društva, bilježimo ovdje osobitom radošcu i ponosom, što je evo po drugi put k nama došao najodlicniji predstavnik antropološke nauke, g. Virchow, kojega ni starost ni nedavno tek sretno pretrpjela bolest nijesu pomele, da nas i opet obigje i da nas obraduje svojim savjetima i uputstvima. Osim toga mogosmo pozdraviti ovaj put i dva odlicna mlada ucenjaka našeg roda i plemena, gospodu dra Trojanovica i dra Brunšmida. Unaprijed možemo radosno zabilježiti, da se ovaj odlicni zbor naših gostiju veoma pohvalno izrazio o kulturnom napretku ovijeh zemalja, a narocito o znanstvenom radu nažega muzeja. A sada hajde da u kratko ocrtamo taj zanimljivi izlet. 2. septembra stupiše naši gosti na bosansko zemljište. gdje ih u Bos. Brodu pozdravi direktor muzeja dobrodošlicom, zaželivši svima što ugodniji boravak u ovijem krajevima i istaknuvši pri tome, kako se i vlada i muzej raduju, što po drugi put mogu pozdraviti nestora antropološke znanosti, gosp. Virchowa. Putem do Sarajeva diviše se gosti romantici pojedinih prodjela, a narocito ih zanimao naš svijet i narodna nošnja. Cugjahu se koliko se toga posagradilo i kako se svuda opažaju neprolazni znakovi kulture i napretka. Istoga dana dogjoše u naše lijepo Šeher-Sarajevo. Pošto rucaše, eto ih u pojedinim grupama gdje razgledaju na