Ovako se zovu dvije prilicno jednostavne sprave, na kojima esnaf našijeh kazaza u Sarajevu, Travniku i u drugijem ovecim mjestima u Bosni i Hercegovini izragjuje pletene oširoke podveze i uske tkanice. Na prvi pogled pricinjaju se ova dva stroja sasvijem neznatna, ali im vrijednost raste, kad je proucimo sa gledišta tehnike onijeh proizvoda, koji se njima izragjuju. Evo da o tome koju prozborimo. U zbirci tekstilnih rukotvorina u e. kr. austrijskom muzeju u Becu cuva se zanimljiva skupina haljina, nagjenih u Misiru (Egiptu) u grobnicama iz rimskog i bizantijskog doba. Onamo ima nekoliko komada, o kojiina strucnjacki krugovi izjaviše, da se nikako ne zna kako su izragjeni. Jedan je takav komad pletena kapica, koja nas oblikom svojim podsjeca na trigijsku kapu; drugi je komad carapa u obliku našijeh kratkih carapa, koje sizu samo do sred noge; treci je uska, dvostruko pletena tkanicica, a cetvrti nekakovo zacudno zarukavlje od košulje (Hemdbesatzstiick). 0 vrsti rada na ovom zarukavlju vec se mnogo istraživalo, ali sav trud da se ustanovi, kako je ragjen ostao je uzaludan. U novije doba dala se je gospogja Lujza Schinnerer, uciteljica na c. kr. strucnoj školi za umjetno vezivo u Becu na istraživanje recenih starih rukotvorina, te je u svome nastojanju odista i uspjela, jer je godine 1893. prigodom božicne izložbe u recenom beckom muzeju iznijela radove, koje je sobom izradila u tacnom podražavanju onih egipatskih pletiva. Njezino marljivo nastojanje nagradio je onaj muzej medaljom za zasluge, a slicno priznanje polucila je ggja Schinnerer i kod izložbe u Antwerpenu godine 1894. Tecajem svojeg istraživanja doznala je vrijedna ova gospogja, da u Bosni i Hercegovini ima pletenijeh radova, koji se u mnogocem razilaze od poznatih vec nacina za proizvagjanje rukotvorina ove vrste, pa je s toga zamolila naše ministarstvo, neka blagohotno odredi, da se povedu izvidi o tehnici, kako se u nas izragjuju ovake stvari. Visoko ministarstvo povjeri taj posao našem muzeju i vec za kratko vrijeme došlo se do upravo zacudnog rezultata, jer se je pouzdano dokazalo, da zanimljive tehnike, kojom je izragjeno ono egipatsko zarukavlje, nije posve nestalo, kako se je u strucnjackim krugovima mislilo, nego da se je sacuvala do današnieh dana u Bosni u onim pletenim rukotvorinama, koje naši kazazi izragjuju na tedži i malcari. Mi cemo do zgode opširnije progovoriti o toj stvari, te cemo pred naše štovane citaoce u slikama takogjer iznijeti ova dva stroja; za sada neka nam bude dozvoljeno da izrazimo našu velju radost, što se je upravo u našoj domovini sacuvala iz davne prošlosti jedna tekstilna tehnika, koje je davno vec nestalo u drugijem zemljama.