Hodajuci po kamenim cilimima vratnickih sokaka stigoh i do Bijele tabije. Kamena platna stare utvrde doimaju se kao dotrajali stari kaput zakrpa do zakrpe. Na dominantnoj tacki Starog Grada stojim pored utvrde, pored koje prohujaše stoljeca, razni ljudi i vladar carevi i tirani, dželati i dobri ljudi Bošnje, koji i danas tuda prolaze, odlaze i dolaze i s uzdahom gledaju na šeher Sarajevo, kako svakim danom sve više i više gubi svoj sjaj, kao i sama tvrdava koja se dugo vec osipa, što od zuba vr .....

Članak dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.