Kad sam minule godine 1896. u zvanicnom poslu bio na putu iz Novoga Šehera u Mladoševicu, zapnu mi oci za iverje od kremena, koje je lezalo u jednom jarku pokraj ceste. Pokupim i razgledam te iverke i odmah pomislim, da bi tu mogla biti kakova naseobina iz predhistorijskog doba. Poslije nekoliko dana otidem opet na to mjesto pa uz pomoc jednoga seljaka zakopam ondje nekijeh 60 cm duboko u zemlju. Tom prigodom opazim, da se tu nalazi mnogo iveraka od kremena i hrbina od ilovastog posuda, koje je gradeno prostom rukom. Našao sam pri tom kopanju još i nekoliko komada pokvarene alatke od kamena. Sve nadjene stvari poslao sam u zemaljski muzej u Sarajevo, s tom primjedbom, da bi se na ovom mjestu, po mojem mnijenju, mogle naci kojekakve stvari iz kamenog doba. Slavno ravnateljstvo bos.-herc. zemaljskog muzeja poslalo mi je 20 for., da ih upotrebim za prekopavanje ovog mjesta. Ja sam odmah dao prekopavati i posao je ispao dobro za rukom, jer se na površini od 70 cetvornih metara nadjoše ove stvari: Strjelice, osobito lijepo izradjene; našlo ih se 10 sasvijem citavih i 11 više manje nezgotovljenih ili pokvarenih pri radnji. Skoro sve imaju držak sa kukama. Slika 1.,1/1 naravne velicine, prikazuje veci tip od rožnjaka, sl. 2.,1/1 nar. vel., manji tip od jaspisa. Strugalica našlo se nešto više; od siroke vrste, sl. 3., 1/1 nar. vel., našlo se je 26 a od kratko samo 5 komada. Nacinjene su od jaspisa, rožnjaka i kremena. Najmanje se je našlo pila, sl. 4., 1/1 nar. vel., i svrdlica sl. 5.; od prve vrste se je našlo 4 a od druge 12 komada — vecinom su izradjeni od jaspisa. Našao sam jednu jedinu sulicu od sivoga rožnjaka, koju prikazuje sl. 6. Od nadjenih predmeta prilican je broj noževa, 48 komada. Ne obaziruci se na obicne trouglaste oblike, sl. 7., 1/1nar. vel., našlo se je i zaokruženijeh i onakih u obliku strugalice. Osobito je zanimljiv komad nadjene alatke, koju prikazuje sl. 8., u naravnoj velicini. Ista je izradjena od sivog rožnjaka u tri brida i može da se upotrijebi kao strugalica. Za našu naseobinu osobito je karakteristicno gladjeno (polirano) orudje. Od oblika, na koje valja da obratimo osobitu pažnju, važni su ovi: plosnata sjekira i dlijeto, sl. 9. i 10., 1/1 nar. vel. Nadalje se nadjoše sjekirice i 19 komada dlijeta. Da se je to orudje izradjivalo upravo na ovom mjestu, svjedoce nam 20 komada nezgotovljenih sjekira i 20 dlijeta. Ovi su komadi na sasvijem prost nacin isklesani te ne pokazuju nikakva traga kakovom gladjenju (poliranju). Orudje je prigotovljivano od vapnenog i sivog škriljevca (grauer Kieselschifer). Vecina zgotovljenog orudja pokazuje tragove mnoge upotrebe. Od ugladjenog orudja sa rupom našli su se komadi jednoga cekica i jednog kesera (Hammeraxt). Od drugog orudja, koje je vecim dijelom moglo služiti za izradjivanje kamena, našlo se je okruglijeh i šiljastijeh tucaka, isto tako i brusova i gladilica od raznog materijala u velikoj množini. Na koncu valja da spomenem, da se je u kulturnom sloju našlo u prilicnoj množini raznijeh otpadaka, iverja i razbijenih komada od gladjenog i negladjenog orudja; našlo se takodjer mnogo takozvanijeh nukleja u prilicno velikim eksemplarima. Što se tice hrbina od lonaca, mogu da recem, da se na žalost nije našao ni jedan citav lonac. Ali naprotiv bilo je mnogo hrbina od zdjela i lonaca, no samo rijetko sa dršcima. Od našaranijeh hrbina našlo se je samo 8 komada. Sl. 11. i 12. 1/1 nar. vel., pokazuju plasticki ures; na rubu vide se utisci od prsta. Sl. 13. do 16., 1/1 nar. vel., pokazuju ornamenat u obliku vrpce. Posudje je gradeno prostom rukom; u glini se nalaze komadici od vapnenca. Od drugog zemljanog posudja našlo se je: jedna noga od zdjelice, gradjene od crne gline, 4 utege i 2 razbijene kugle. Iz priloženih nacrta sl. 17. i 18. vidi se, da je prvo nalazište na jednom brijegu, te bi rekao, da je tu bila predhistorijska utvrda. Još se i sada, doduše, dosta slabo raspoznaje nasip zemlje u obliku šarampova. Od ovog mjesta. koje se zove prosto „guvno" (neki ga zovu „Kraljicino guvno") prostiru se njive nizbrdice prema Novom Šeheru, koje je selo odavle jedva cetvrt sata udaljeno. Te njive zovu se „Kraljevine". Iduci putem pokraj tih njiva prema Novom Seheru, našao sam na površini u grabi i po njivama ovdje ondje po koju kamenu alatku; a i ljudi su mi pripovijedali, da se po „Kraljevinama" izorava po koja alatka i mnogo kremenje. S „Kraljicinog guvna" jedno 6—700 koraka prema Novom Šeheru, dao sam na „Kraljevinama", a u njivi Emina Mulabega Spahica, kopati na jednom mjestu, po prilici za jedan metar duboko, te sam i na tom mjestu našao prilican broj raznovrsnih alatki, pa baš i ono najljepše dlijeto. Na tom mjestu ne mogu se raspoznati tragovi kakove utvrde, jer je njiva i okolica sasvijem ravna; ali dok se kopa 60—80 cm duboko, pokaže se voda, a crnice sa rbinama od ilovastog posudja imade za 100 cm duboko. Nije dakle prilike, da su ovdje bile sojenice, no to bi se moglo ustanoviti samo tacnim i daljnjim prekopavanjem. Ja držim u tvrdo, da je svud po „Kraljevinama" u neoliticko doba bila predhistorijska naseobina, no pobliže o njoj moci ce se ustanoviti potanjim ispitivanjem. Prekopavanjem utvrdio sam, da se gdjekoje alatke nahode vec ispod 20 cm dubljine, a crnica i alatke nahode se ponajvise od 25—-80, kad i kad i 100 cm duboko. Nadalje se nahodi podosta ugljevlja, osobito u najdonjem sloju. Kostiju ima vrlo malo, a i ono što se nadje tako je trošno, da se vecim dijelom u prah raspe cim se dotakne. U najdonjem sloju od kakovih 10—15 cm debljine, nahodi se vrlo malo sjekira i dlijeta, no dosta ugljena, hrbina od lonaca i gdjekoji nož i strjelica od kremena. Ja sam ipak pomnjivo pokupio sve komadice od kosti, koje sam našao. Kovinama nema ni traga, pa kako skoro sve alatke, koje su nadjene, nemaju rupe, to mislim, da bi ovo nalazište moglo biti iz prelaza od paleoliticke u neoliticku periodu. S toga držim, da je ovo nalazište vrlo znamenito, i to tim više, što se je do sada u Bosni i Hercegovini našlo vrlo ma