Pristup. Pošto je završeno prekopavanje gromila u prodolu kod Rusanovica, opcina Socica rogatickog kotara, prenesena je radnja u sjeveroistocni dio kotara, i to u opcinu Brankovic. U recenom okolišu prekopane su skupine gromila kod Brankovica, Beheca, Krvojevica, Pešurica, Duba, Trnova, Osova, Oprašica, Živaljevica, Razdolja i Županovica. U sjevernijoj opcini Sokolovicu pokušano je prekopavanje u Ocimerima. Iduci tragom sjevernih megja onoga polja, što su zapremile te gromile, obretene su i pretražene gromile kod Križevca, Zagragja i Miletina, ali vec u podrucju sarajevskog kotara. Prigodom jednog putovanja radi pretraživanja nekoga mjesta, gdje je u novije doba nagjeno pohranjeno skladište drevnih ostanaka, obretena je nekropola kod Strbaca u jugoistocnom dijelu susjednog višegradskog kotara, te je nekoliko gromila i raskopano. I tako se problem ispitivanja glasinackih gromila proširuje u problem ispitivanja gromila jugoistocne Bosne. Radnja zbog ispitivanja gromila mora se logicki u tome smislu raširiti, jer Glasinac prije svega ne predstavlja završeno polje nekropola, nego samo na gusto poredane manje skupine gromila. Takih skupina ima megjutim po cijelom rogatickom kotaru, u susjednim dijelovima sarajevskog i višegradskog kotara, pa ce se za cijelo naci i u cetvrtom susjednom vlasenickom kotaru. Moram još i to istaknuti, da je po meni prije više godina izrecena procjena gromila rogatickog kotara, po kojoj sam ih racunao na 20.000 naspram 100.000 po dru Truhelki, još uvijek prevršila. Šestogodišnje iskustvo na terenu prekopavanja poucilo je pisca, da vecina manjih gromila (ispod 7 m u premjeru) nijesu drugo, nego hrpe kamenja iz drevnih vremena, prikupljenog po polju, livadama i pašnjacinia i prirodne istrošene glavice kamenitih slojeva u slabo travom obraslom triaskom vapnencu. Ako je broj u ovogodišnjoj kampanji raskopanili gromila 86, naspram onoga broja, koji je prijašnjih godina raskopan, znatno zaostao, onda toj pojavi uzrok valja potražiti u tome, što su ove godine vecinom raskopavane humke znatnih dimenzija. Kako lanjske, tako je i ove godine preparator Vejsil Curcic osobito prilježno i vješto sudjelovao pri raskopavanju i vogjenju dnevnika. Evo sada izvještaj o nahogjajima u gromilama, sredan po kotarskim i mjesnim skupinama. Izvještaj o nahogjajima. I. KOTAR ROGATICKI. Brankovic. O tamošnjem terenu bio je vec govor u lanjskoj raspravi. Gromile su mahom u podrucju gradine na Velikom Rujniku, a pripadaju ovim mjestima: Mramorje br. 9. i 10., Sedlo br. 18., Golo brdo br. 7. i 17., Polje br. 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. Mjesta Behec, Krvojevic i Pešuric leže 2, 3, i 5 kilometara južno od Brankovica. Sela Dub i Trnovo, u kojim je nekom prigodom uz put raskopano nekolicina gromila, leže oko 10 kilometara južno od Brankovica. Nekropole se vecinom nalaze na golim pašnjacima, rijetko kad na lošoj sjenokoši. Gromila 1. Premjer 11.5m, visina 0.7M; od kamena i zemlje, gola. U južnoj polovici dva, od zapada na istok orijentirana kostura; pri jednom zelena gmiza, pri drugom broncana dvopetljasta oblucasta fibula sa cetverouglastom i na dva mjesta pri nožici probušenom plojkom. Gromila 2. Premjer ll.5m, visina 0.65 m; od kamena i zemlje, obrasla šikarom. U sjeveroistocnom kvadrantu od zapada na istok orijentiran kostur sa dvije okrnjene broncane dvopetljaste oblucaste fibule, okruglim broncanim zrnom i broncanim nakitnim kolutom; posve blizu od istoka na zapad orijentiran kostur sa dvije broncane naocaraste špiralne fibule, dva bacvasta i jednim okruglim broncanim zrnom. U sjeverozapadnom kvadrantu bijaše od sjevera na jug orijentiran kostur sa dvije broncane cunaste fibule, dvije dvopetljaste broncane oblucaste fibule sa cetverouglastom i na dva mjesta probušenom plojkom pri nožici, sa dvije broncaue naocaraste špiralne fibule, broncanim privjeskom dugmetastog oblika, okruglim broncanim zrnom, 13 broncanih nakitnih koluta, broncanim gajtanom od špiralnih tokova, jantarovim zrnom i plojkastim ilovastim zrnom. U jugozapadnom kvadrantu nagjen je od juga na sjever orijentiran kostur s ovim prilozima: dva željezna kopljana šiljka (ukraj lubanje), fragmenti željeznog sjekaca, fragmenti ornamentirane ilovaste posude i broncani nakitni kolut. U jugoistocnom kvadrantu iskopani su ostanci kostura, pri tome broncani privjesak dugmetastog oblika i jedan od istoka na zapad orijentiran kostur s ovim objektima: dvije stremenke od broncanih dvopetljastih oblucastih fibula, 15 broncanih nakitnih koluta, broncani gajtan od špiralnih tokova, broncani privjesak dugmetastog oblika, bacvasto broncano zrno, jantarevo zrno, dva oknasta ilovasta zrna, okruglo broncano zrno i dva željezna kopljana šiljka. Tik do lubanje bijaše ostanak donje pasje celjusnice. Po gromili našlo se više rasutih rbina od sugja i komad celjusnice od divljeg krmka. Gromila 3. Premjer 8m, visina 0.5m; od kamena i zemlje, ledinom obrasla. U sredini od zapada na istok orijentiran kostur s broncanom cunastom fibulom, dva broncana prstena s graviranim plojkama, na jednoj, slika 1., 1/1 nar. vel., konj u skoku sa znatno skracenim prednjim nogama, na drugoj, slika 2., 1/1 nar. vel., biku slicna životinja, prikazana u istoj tehnici, fragmenti od željeznih kopljanih šiljaka i rbine od ilovastog sugja, okruglo broncano zrno, broncan špiralni gajtan, dva vucja zuba i jedno jantarevo zrno. Zapadno od te lešine bijahu ostanci jednog kostura s broncanim špiralnim prstenom, broncanim zaponcem s vjencicem od lapova uokolo, okruglo broncano zrno, isto takvo cjevkasto zrno, za tim okruglo broncano dugme s radijalnim rasporima, željezni zaponac, slika 3., 1/1 nar. vel., i rbine od ilovastog sugja. U jugoistocnom kvadrantu nagjeno je mrtvacke paljevine s broncanim špiralnim prstenom. Gromila 4. Premjer 9.2m, visina 0.7m; od kamena i zemlje, ledinom obrasla. U sredini od zapada prama istoku orijentiran kostur s ovim prilozima: okrugao zaponac od bronca, dvije broncane dvopetljaste oblucaste fibule, dva okrugla br