O spomenicima.

BOSANSKA VILA,

Iz kojega su doba i kojega li naroda grobni spomenici Crne Gore, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, što ih naš narod zove steccima, mramorima ili mašetima?

O spomenicima.

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

(Nastavak). S m i j e š n a je Hoernesova nauka o steccima toliko u koliko na njihovu temelju cijeni, da su bili na nisku stepenu izobraženosti stari Bošnjaci, to sam i ja dokazao,ali mu za sve ostalo nije smiješna. U njegovom djelu ima dosta dobra gradiva u slikama I opisima, premda se i njemu može zamjeriti, da nije naše stecke proucio potrebntom tacnošcu. To mu se ipak može da oprosti, kao prvome opcenitom izvjestitelju o bosenskohercegovackijem steccima, koji se nije mogao odmah da upušta u potanko opisivanje i crtanje svijeh spomenika pojedinijeh nekropola. Vid VuleticVukasovic nije se poveo za Hoernesom u svojoj ocijeni Smotri (sves. VI. strana 374.) vec je kazao što i jest, da je „rad" Kaerov „prost dopis o staroslavenskijem steccima." Pravom se V. V. V. tuži na nepravdu što mu je ucinio Kaer preziruci njegov rad, te u opravdanom gnjevu istice cinjenicu, koja, i ako ne ulazi u stvar, nadoknaduje mu uvrijeden znanstveni ponos, a to pismo beckog ucenjaka Winternitza. V. V.V. kaže ono što ce svaki nepristranik priznati, da se spomenici proucavaju na temelju natpisa (ako ih je) pa onda na temelju narodnijeh umotvorina a osobito narodnijeh pjesama gde se najbolje zrcali duh onog viteškog doba. On veli još, da je „Kaep ISPItivao recene stecke istijem nacinom, kao da su predhistoricki spomenici," al' nije ni to posve tacno receno. Kaer nije daleko od toga, da smatra stecke predhistorickijem spomenicima, ali mu se ipak ne može na ino, da se ne ustavi na plohorezbu „otajstvenog jaganjca," i na one nekijeh krstova, i da ih tumaci kršcanski, te na „šestoperac" i na „dvorucku," a da ih ne tumaci na Tvkelju naše narodne, pjesme, predaje i našijeh narodnijeh obicaja. Dokazao sam, a opet cu se na to povratiti, da Hoernesove radnje o steccima vrijede „opaza." Prije sam vec istaknuo i dokazao, da Kaer nije v j e š t o o b r a d o o svoju z a d a c u, da izvjesti „o steccima neretvanskim." Po Kaerovoj raspravi, u vojoj je oamo napomenuto, da po Bosni, Hercegovini i Crnoj Gori ima stecaka, ne bi se MOGlo kazati, da mu je baš „dobro poznato" „što se takova nalazi" u tijem krajevnma; a da mu je poznato ono što se i dalje palazi ne bi se MOGLO zakljucniti samo otud što veli, da bi po nekom posebnom Jurecekovu izvještaju imalo biti slicnijeh spomenika i u Bugarskoj. I ja sam uvjeren, da je Kaeru bila poznata nekoja ali nipošto sva novija izvjesca o steccima.," jer ne zna ni za E. De Sanite –Marie, ni za Blau, ni Ami Bocce, a, što im najinace zamjeram, ni za B.B. Vukasovica. Dosad sam vec, a unaprijed cu još potanje dokazati da „monograFija Kaerova" nije nipošto „tako" „izvrstna i potpuna da nadmašuje dapace svako ocekivanje," kako se to izvolio da izrazi neobicnom nekom emFazom veleuc. g. . Bubic. Izvješcujuci g. Ljubic u svojoj ocjeni ono što Kaer pripovijeda o mogili, koja lezi do crkve u Bristu, krupna mu se jedna odista izmakla. Kaer je o toj mogili i to opširnije pisao i u samom „Vijesniku " g. Ljubica (Rod. /P. br. 4. str. 112.), ali tamo kao i u ovoj novoj svojoj Francuokoj monograFiji pripovijeda, da je u gomili našao grobove sastavljene „od plocastih stina," a u prvom izvješcu kaze još, da je u nj i m a našao „po jedan kostur," docim u ovom povijem, da su sadržavali samo ulomke kostura. U prvom veli, da je dvije „glave," „koje su bile bolje uzdržane" poslao na dar „arkeologickome muzeju u Split," te da je jedna glava bila zanimiva „porad neobicajnog dolikocefalizma." U Francuskoj brošuri govori pak, da „lubanje kostura onijeh grobova," dakle svekoliko, „pokazuju veoma izraženu dolikocefalnost." Tu njima dakle govori o steccima, kako izvješcuje g. Ljubic, vec o šupljijem grobincama, pa ga to dakle i ne zasijeca u naše pitanje, vec u ono posve druge naravi, o predhistorickijem gomilama i o grobovima u njima sadržanijema, o kojima se g. Kaer takoder razmjereno opširno bavi u svojoj brošuri, a toga ne izvješcuje u svojoj ocjeni nijedan od cetvero spomenutijeh recenzenata. Po nesudarenju sad navedenijeh Kaerovijeh podataka o toj gomili, izvadenijeh iz njegovijeh dvaju izvjoštaja, kao što i po nesaglasnosti protega iste gomile, koja bi po prvom izvještaju imala premjer od 27° (hvata) ili 51 m., a po drugom samo 42 metra, po prvom straipcu (t. j. zar nagnutu stranu) dugu 19° ili 36 m. prinuden sam da sumnjam o istpintosti, ako li ne svega, a to barem od premnogih cesti Kaerova izvještaja, koje mu tijem cijena spada od hvaljene znanstvene znamenitosti do prosta proizvoda pukog diletantizma. Koliko su netacni podatci i protivne misli istoga Kaera, izvodi se i otuda što i u Francuskom izvješcu veli o slivanjskijem steccima, da „ih stanovit broj nosi u sredini kružnu izdutinu, koja kao da prestavlja malu racicu, takocer poznije djelo, koje služi za sadržavanje ocistilne vode po kršcanskome obredu, obicaj koji se sacuvao u puku dalmatinskome,docim u clanku" di alcuni massi sepolcralinel nel distrell d Imoski" (Bull. Di. arch. Sct. dalm A II rad 08 ) govori: „Veoma se rijetko nahode na tijem kamenovima racice, kojijeh su rubovi takoder izdignuti, i za to ih treba smatrati suvremenijem spomennkom." Po mnenju samoga Kaera i mali i mocanski i ceretvanski stecci pripadali bi istoj vrsti spomenika; pa ipak bi 1879, god. imale dakle biti suvremene, a 1887. poznije rake iskopav na istoj vrsti starinskijeh i susjednijeh spomenika! (Nastavicv se.)

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje