Prošlogodišnje prehistoricko istraživanje u dolini Rame, desne pritocice rijeke Neretve iznijelo je i iz rimskog doba neke ostanke. Gospoda vladin savjetnik K. Herman i dr. Ciro Truhelka bili su tako prijazni, te mi prepustili snimke, ucinjene po njihovoj odredbi. Ramska dolina, koja je u srednjem vijeku za cijelu Bosnu imala veliko znamenovanje, dosad se rimskim starinama nije istakla. Samo dva mjesta imaju rimskih stvari: Šcit i Lug: iz prvog potjecu natpisi, koji niže slijede, na pošljednjem nadene su po Balifu, I. sves, str. 29, rimske opeke. Nego se je nadati, da ce i ovdje još štošta izaci na vidjelo. Višestruka sveza, koja je postojala sa zapadom — rimske ceste, došle su do doline kod sela: Rumboci, Varvara, Proslap-Šcit —daje dobar prognostikon. 1. Tri ulomka, koji bez sumnje potjecu od jednog komada, ma da ne pristaju jedan uz drugi, uzidana su u župni dom u Šcitu. U površini zida, koji je zaslonjen naslaganim ovdje drvima, bice da su uzidani još drugi fragmenti. I. visina 0.095 cm, širina 0.11 cm; II. visina 0.11cm, širina 0.2 cm; III. visina 0.12 cm; širina 0.19 cm. Visina manjih pismena 0.025. Te je ulomke mucno rastumaciti. U III., retku 2.. može se doduše raspoznati novemb... i u predašnjem redu idus. U II., retku 1., bilo je noc[t...] ili noc[turn...] retku 2. occ[ident...] ili occ[asu ...]. Možda su to ratarski napuci, te bi III., retku 3., moglo znaciti sal (so). 2. Ulomak, posve razlupan; visina pismena 0.018; naden god.1856. u razvalinama stare crkve, sada u župnom domu. Valjda pocetak jednog epigrama. J. Vladic, „Uspomene o Rami i ramskom franjevackom samostanu", Zagreb 1882., str. 33 (isp.: str. 23), navodi taj fragmenat medu argumentima, koji bi imali utvrditi, da je u Šcitu od starine bio samostan, pa taj natpis odnosi na tamošnji pokolj franjevaca po Turcima god. 1557. Otuda se tumaci citanje Martina Nedica, za cije vrijeme kamen ni malo nije bolje bio ocuvan nego danas: iam iustificati in coelis, quamvis corpora eorum iacent in terris. Na održani ulomak nije obzir uzet u citanju Paškala Vujicica: Hi iusti, quorum corpora hic iacent in terris, eorum nomina iam sunt adscripta in terris. 3. Ondje su i oba ulomka, nadena pod Proslapom, mjestu tik do Šcita, koje sam ja publicirao u Balifa: „Strassen' I., strana 62. sada i C. I. L. III., str. 13.232 = 10.049. Oko svakog od njih ima okvir, oko desnog još ima i loza. Taj ukras prilika je, da potjece od nespretnog sastava, jer nema sumnje, da su ti fragmenti od jednog komada. Snimak potvrduje citanje priopceno na drugom mjestu, samo se sada u 4. redu C u DEFVNCTAE ponešto raspoznaje. Po sata na sjeverozapadu od Šcita raskopao je kasne jeseni god. 1893. dr. Truhelka tik uz put, koji vodi iz Kopcica u Varvaru, medu izvorom Rame i velikom gromilom pradjedova Kopcica, pet rimskih skeletnih grobova (medu njima dva djecija). Grobovi su bili sastavljeni od laporastih ploca, složenih jedne do druge na oblik krova. Priloga nije nadeno, ali je nasuprot na jednoj ploci, koja je sada u zemaljskom muzeju u Sarajevu, zaparana ovaka crtarija. Slika 3. O antiknom postanju te crtarije ne može biti sumnje, jer je ploca bila u zemlji. Koncentricki, surovo zaparani kvadrati {širina spoljašnjeg 0.185, nasuprot visina 0.175), kojima su stranice u sredini spojene sa više manje pravim crtama. To je igra „mlin", koja se tako cesto nahodi u Italiji (n. pr. na mramornim plocama bazilike Julije u Rimu). I u Bosni i Hercegovini poznata je danas još ta igra svakomu pod imenom mice ili kure. Prilika je, da su se na toj ploci igrale kalfe kod klesara, ili pak ta ploca potjece od neke javne zgrade, gdje je bila u podu. NAPOMENA: U pdf formatu su dostupni natpisi na izvornom pismu; slika jednog crteža(slika 3.); fusnote.