I ove godine pružila se našem muzeju prilika, da sudjeluje pri nekoliko znanstvenih kongresa. I. Kongres za kršcansku arheologiju, koji minule godine nije mogao da bude zbog kolere, koja je u ono doba prijetila, sastao se ove godine od 21. do 24. augusta u Spljetu, te je onamo zemaljska vlada odaslala gosp. okružnog predstojnika dra. Franju baruna Mollinary-a, da zastupa zemaljski muzej, pošto je u ono vrijeme njegovo cinovništvo bilo zaokupljeno radnjama pri sastanku arheologa i antropologa u Sarajevu, o kojemu izvještavamo na drugom mjestu ovog sveska. Receni izaslanik citao je na kongresu u Spljetu ovecu raspravu našeg urednika Koste Hormanna o gragjevnim i umjetnickim spomenicima kršcanskog doba iz Bosne i Hercegovine. Pri 25. zajednickom kongresu njemackog i beckog antropološkog društva, držanom u Insbruku 24. do 30. augusta 1894. sudjelovaše od strane muzeja direktor Kosta Hörmann i pristav Franjo Fiala, te je prvi govorio o narodnim igrama i narodnom glumovanju u Bosni i Herecgovini, a pristav Fiala o ispitivanju gromila i gradina na Glasincu. Napokon je primarni ljekar dr. Leopold Glück, upravitelj antropološke muzejalne zbirke pri 66. sastanku prirodo-slovaca i ljekara u Becu, koji je bio od 24. do 30. septembra citao dvije rasprave, jednu pod naslovom: „Prilozi fizickoj antropologiji španjolskih jevreja“, a drugu o raširenju favusa (Kopfgrind, kraste po glavi) u ovamošnjeg naroda. S ponosom bilježimo, da je rad bosansko-hercegovackog zemaljskog muzeja i pri ovim kongresima stekao potpuno priznanje, a predavanja da su našla opce odobravanje.