Gospodin pisac, koga imadosmo cast da licno upoznamo prilikom znanstvenog kongresa u Sarajevu (vidi svezak 3. od ove god.), pruža nam u svojoj lijepoj radnji opcenit prijegled o raspravama kongresa i ujedno crta utiske, što ih je dobio za svoga boravka u Bosni. Ne ce biti zgorega a valjda ni odviše neskromno, ako priopcimo našim citaocima barem dva kratka izvoda iz opširnog spisa gosp. Reinacha. Taj uceni pisac ovako piše: „Kongres ili konferencija? Mogla bi se upotrijebiti i jedna i druga oznaka, ali je svakako izvjesno da je sastanak u Sarajevu imao poseban znacaj. Mjesto znanstvenih piknika (teferica), kod kojih može svak sudjelovati, ko plati izvjestan prinos imadosmo ondje sastanak arheologa, koji biše pozvani od zemaljske vlade, sa mandatom njihovih doticnih vlada u džepu, a no samo što nijesu trebali doprinašati ništa, vec bijahu cak za citavo vrijeme, dok su njihove radnje trajale, gosti zemlje. Ima još jedna razlika i ta se sastoji u ovom: Docim dnevni red na sastancima arheologa i antropologa obiccno nije sa svijem ustanovljen, jer se individualnoj inicijativi mnogo prepušta, bijaše u Sarajevo pozvanim ucenjacima unaprijed opredijeljen zadatak, da odgovore na izvjesna pitanja, koja se ticu istraživanja u zemlji tecajem zadnjih godina, te da ova pitanja prouce i svojom raspravom razbistre. Ovaj je nacin vrlo pogodan, što najposlije ni ne treba opširnije obrazložiti. Ko je ikad sudjelovao kod kongresa, sastavljenim po opcenitoj formuli znade da se tu mnogo prazne slame mlati, da stiska radoznalih ili nena-ležnih mnogo neprilika prouzrokuje da oslabi interes za skupne izlete. S druge je pak strane teško slijediti primjer bosanske vlade, ne samo radi toga što je sjajno gostoljublje zbilja bilo skopcano sa znatnim troškovima, nego i radi toga, što je izbor pozvanih vec po sebi vrlo delikatna stvar koja može postati vrelom neugodnosti i reklamacija. Nastojao sam saznati koja su nacela ovom prilikom rukovodila bosansku vladu kod organizacije sarajevskog sastanka. Evo što saznadoh: Pitanje izbora pozvanika bijaše prijedmet dugotrajnih studija u prirodoznanstvenom muzeju u Becu i to pomocu citave knjižnice. Prije svega se išlo za tijem, da budu po mogucnosti sve zemlje zastupane, pak onda su izabrane licnosti o kojima se na temelju njihovih radnja moglo pretpo-staviti, da ce kod diskusije stavljenih pitanja uspješno moci sudjelovati." (Napomena: U pdf formatu slijedi tekst na francuskom jeziku). Pošto je uceni pisac citav kongres tacno i duhovito opisao, završuje svoj clanak ovako: „Ove zemlje, nekad cvjetne pod rimskim gospodstvom, padoše za tijem u tamu varvarstva, u kojoj ostadoše kroz deset vijekova. Od kada je Austro-Ugarska preuzela upravu ovijeh pokrajina, probudiše se iste za civilizaciju brzinom upravo cudesnom, te pružaju sjajno svjedocanstvo za to šta može da poluci inicijativa darovitog muža, za koga mucni poslovi vladanja nemaju nikakvih poteškoca. Da primjetimo još ovo: Usprkos neke vrste individualnog sustezanja, zahvalan je narod Bosne i Hercegovine vladavini, koja respektira sve vjeroispovijesti i koja štiti i unapregjuje svaciji interes, koja nastoji, da popravi težak položaj seljaka, pružeci ovijema zgodu, da mogu svoje proizvode prodati. Jedau clan kongresa izrazio je svoje osjecaje u slijedecem latinskom epigramu kod kojega neka isprica istinitost misli srednjost forme.Taj epigram glasi: (Napomena: U pdf formatu slijedi tekst na francuskom jeziku).