Predgovor. Ovim objelodanjujemo sastavak o svim onim posmatranjima pticije seobe, koja su ušljed niže štampanog poziva pocevši od godine 1897. dostavljena ornitološkoj centrali posmatralacke mreže Bosne i Hercegovine. Premda priznajemo, da ta mreža do danas još nije dosta gusta pletiva, ipak su uspjesi prilicni i tim važniji, što se je pokušao što tješnji prikljucak u nacinu posmatranja uz mreže u Austro-Ugarskoj, a taj je postupak dobio stalne oblike odnosnim dogovorima prilikom ornitološke skupštine u Sarajevu mjeseca septembra 1899. godine. Da otpoceti posao posmatranja ne samo ne zapne, nego da dapace sve vece zanimanje pobudi, želja je uprave ornitološke centrale za Bosnu i Hercegovinu. Poziv na ornitološka posmatranja po Bosni i Hercegovini. Godine 1882. je poticanjem blagopocivšeg Njeg. car. i kralj. Visocanetna prijestolonašljednika Rudolfa becko ornitološko društvo oživotvorilo odbor za ornitološka posmatranja po Austro-Ugarskoj. Ušljed toga bijahu uspjesi tih posmatranja štampani u šest manje više opširnih godišnjih izvještaja, ali su ove publikacije godine 1888. opet prestale. Poduzece je istom pošlje II. medunarodnog kongresa u Budimpešti 1891. dobilo života valjanim unapredivanjem i upravom po gosp. O. Hermanu, narocito pak ustrojenjem ugarske ornitološke centrale. Pa kad su slicna posmatranja uprilicena ponovo u Austriji pocetkom godnne 1897. po kustosu na c. kr. prirodno-historickom dvorskom muzeju, dr. L. pl. Lorencu, a u sporazumu sa predsjednikom I. odbora, gosp. vitezom Cusijem (Tschusi) i upraviteljem ugarske ornitološke centrale, gosp. O. Hermanom, pokaza se, da bi bilo vrlo korisno, kad bi se mreža posmatralacka protegnula i na jug, zahvativši njome Bosnu i Hercegovinu. I zbilja naredbom visokog zajednickog ministarstva otpoce uredjivanje takovih posmatralackih postaja po Bosni i Hercegovini, a centralom bude odredjen zemaljski muzej u Sarajevu. Temeljem cijelome uredjenju služi odnosni oprobani postupak ugarske ornitološke centrale i austrijske ornitološke centrale, te je vec za 1897. uzeto u izgled posmatranje jesenskoga lijeta i t. d. po Bosni i Hercegovini, pri cemu ce kao najvažnija vrijediti opažanja pojava pticijeg lijeta. U drugom se redu išcekuju podaci, da li ima stanovitih ptica po Bosni i Hercegovnni i koji im je nacin života, a osobito podaci o njihovoj hrani, odnosno o tome, da li su stanovite ptice korisne ili štetne. Nacelom valja da bude, da se makar i manje ptica selica nosmatra, ali da za to posmatranje bude što tacnije. Nakon prispjele izjavo o pristupanju, dobice svaki motritelj po zemaljskoj vladi izdani dekret, a bice mu priopcen i spisak onih ptica, kojih se posmatranje osobito želi; a to su skoro iskljucivo takovi zastupnici pticijeg roda, što su opce poznati, i o kojima ce da budu sposobni sakupljati podatke i oni motritelji, što nijesu ornitološki strukovnjaci. Ali bice dobro došlo posmatranje i onih vrsta, koje nijesu izricito u spisku napomenute. Takodjer ce se dostaviti motriteljima tacne upute kao i formulari za bilježenje posmatranja. Vas, vrlo štovani gospodine, uzesmo u izgled kao motritelja za okolicu Vašega mjssta, te Vas uljudno umoljavamo, da preuzmete tu zadacu i da nam cim prije dostavite svoje pristupno ocitovanje. Dao Bog, da sudjelovanje od strane poznavaoca i prijatelja pticijeg roda bude cim živahnije! Sarajevo, u junu 1897. Bos.-herceg. zemaljski muzej kao „Ornitološka centrala". UPUTA za motritelje ornitoloških stanica po Bosni i Hercegovini. Prije svega se gg. motritelji umoljavaju, da pri unašanju bilježaka budu što moguce tacniji, te ako im štogod o kojoj vrsti nije jasno, da to narocito istaknu pri unašanju ili da i po bilježe doticna posmatranja. Bolje je, da se posmatranje ogranici na manje vrste ptica, ali da ono bude pravilno i tacno. S toga imenujemo u prilogu one vrste, na koje hocemo da Vas upozorimo. Spisak I. sadrži one, koje su osobito važne i kojima se prije svega izvolite baviti. Oni motritelji, koji imaju za to potrebnog znanja, volje i vremena, neka sakupljaju podatke i o onim vrstama, koje nijesu napomenute u priležecim spisima. Bilješke o selidbi ptica valja u svrhu jasnog prijegleda i lakšeg sravnjivanja bilježiti po stalnim ustanovama, na posebnoj cedulji za svaku pojedinu vrstu ptica. U tu svrhu pružamo nekoliko formulara, na kojima se posmatranja mogu uvesti s malo truda u ustanovljenim izrazima. I. Posmatranje seobe. O pticama selicama valja narocito držati na umu ove tacke: A. U proljecu. 1. Prva pojava vrsta, koje se preko ljeta zadržavaju u mjestu posmatranja. 2. Pojava glavnog jata. 3. Dolazak zakašnjelica. 4. Konstatovanje poletnika za sjevernije krajeve. (Pri tom valja napomonutn, da li „vidjeno" ili samo „docuveno", da li samo proletješe, ili možda u nekom broju u mjestu posmatranja ostadoše [naseliše]). 5. Da li je opažana kakova zaustava ili povratak seobe, što je prama sjeveru upravljena bila, i koji mogahu biti uzroci tome poremecenju? Nijesu li se povratili pojedini individui koje vrste ili cijelo jato, ili pak neki dio; nadalje, kada i pri kakovu vremenu naletješe ponovo? 6. Odlazak zimskih gostiju. B. U jeseni. 1. Pocetak odlaska ljetnih gostiju. 2. Odlazak glavne mase. 3. Odlazak zakašnjelica. 4. Prolazak ptica sa sjevera, uz njihov eventualni kraci ili dulji boravak. 5. Eventualni dolazak zimskih gostiju i trajanje njihova boravka. V. U pogledu obih seoba (proljetne i jesenske). 1. Smjer seobe pojedinih vrsta, te u koji sat dana ili noci. 2. Vrnjeme i smjer vjetra u dan posmatranja i dan prije. 3. Koja mjesta u okolini nekoje vrste za vrijeme seobe upotrebljuju kao odmaralište? 4. Da li se nekoje vrste pojavljuju samo u proljecu, nekoje samo u jeseni? 5. Da li kod nekojih vrsta sele zasebno mužjaci, zasebno ženke, ili zasebno stari, zasebno mladi? U takovu slucaju, koji se sele prije, koji kasnije? 6. Da li se vrsta sele pojedince, u parovima ili u vecim ili manjim jatima, i je li u tome kakve razlike u raznim godišnjim dobama? 7