U raznim mjestima Grcke nadene su fibule, koje mimo dosta izražene individualne razlicnosti u pojedinih komada izmedu sebe imadu ipak tolike slicnosti, da ih možemo svrstati u istu skupinu. Umjesto da te fibule ovdje na široko opisujemo, mi cemo iznijeti neke citate i slike pojedinih oblika. Iz Olimpije potice citav niz dijelom broncanih, dijelom srebrnih fibula, što su u slikama prikazane u djelu Furtvenglera (Furtwangler) „Olympia", IV., tab. XXII., sl. 373. do 377. (Isporedi slika 1. = ozn. mj. 374.) One nemaju nožne plocice, nego jednostavnu kuku; lice im je ukrašeno debelim, okruglim glavicama, dok im je otražnja strana posve glatka. U njih su povrh kuke za iglu dosta cesto smještene postrance dvije od oznacenih glavica, i to tako, da nožica dobiva oblik krsta. U Dodoni našla se fibula (Karapanos [Carapanos], tab. LI., sl. 5., ovdje slika 2.), koja se mimo ponekih razlicnosti vrsta u isti razred sa fibulama iz Olimpije. Njezin luk ukrašavaju bombaci; ali na nožici vide se dvije glavice (jedna je otpala) te je ona time dobila slicnost sa nožicom u fibule sl. 1. Zaglavak je izraden u podobi lavske glave, no nije dosta jasno, kako je u njoj bila ucvršcena igla (možda baglamom). Fibula, vrlo slicna ovoj upravo spomenutoj, nalazi se u muzeju u Kopenhagenu (Undset: „Zeitschrift fiir Ethnologie", 1889., str. 217., sl. 25., ovdje slika 3.). Mnoge fibule ovog oblika vidio je Undset godine 1883. u dvijem trgovinama starina u Atini. On primjecuje, da je nožna plocica ukrašena sa dvjema izbocenim glavicama. U ove fibule bila je igla po svoj prilici baglamom ucvršcena sa zaglavkom. Da ovdje spomenute grcke fibule idu u istu skupinu, istaknuo je vec Undset (oznaceno djelo str. 217.). Pogledom na njihovu vrlo razvijenu formu stavlja ih on u „dosta kasno doba". Srodne fibule s ovijem grckima nadoše se, u pocetku dosta rijetko, po raznim mjestima Bosne i Hercegovine, narocito na Glasincu. Ona, što ju prikazuje slika 4. („Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina", sv. IV., str. 26., sl. 57.) izradena je od bronca te se je uz drugi nakit od srebra, bronca, stakla i celubara našla kraj kostura, u jednoj gromili u mjestu Rudini. Gvozdena fibula slika 5. (= oznaceno djelo, sveska V., str. 19., sl. 31.) bila je jedini predmet uz spalište u gromili na Gosinje planini. Obje ove fibule ukrašene su na luku upravo kao i one, što su prikazane u slikama 2. i 3. bombacima, izdjelanim u obliku rozete; nožne ploce njihove imadu oblik krsta, a na zaglavku baglamu umjesto spirale. Treca fibula istog oblika od bronca (slika 6. = oznaceno djelo sv. IV., str. 63., sl. 175.). našla se u utvrdenom naselištu na Debelom brdu kod Sarajeva. Da je igla sa zaglavkom fibule spojena baglamom, to se nalazi u Bosni i na fibulama drugijeh oblika, na ime u onijeh s cetverouglastom nožnom plojkom, koja je raznovrsno gravirana te prelazi gore u neku vrstu glavice ili izbocine slicne nosu, od prilike onako kao u eksemplara iz Tebe kod Furtvenglera (ozn. mj., sveska sa tekstom str. 55.). U tome pogledu valja isporediti fibulu u „ Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina", sv. V., str. 26., sl. 50., takoder sa Gosinja-planine, nadalje fibule iz jedne gromile u Radimnji kod Stoca, o kojima je govor u istom djelu, sv. III., str. 515., sl. 23.—25. U jednog komada ovih pošljednjih fibula (ozn. dj. sl. 23.) ima plojka s baglamom oblik surovo izradene palmete. U velikom, ogradenom spalištu kod Gorice u ljubuškom kotaru nadeno je godine 1898., medu mnogim fibulama drugih vrsta, koje vecim dijelom pripadaju la-tenskoj periodi, nekoliko komada s baglamom („Glasnik zem. muzeja", XI., str. 366., sl. 39. i 40.). Jedna od njih, prikazana ovdje u slici 7., pripada ovomu pošljednjemu tipu sa cetverouglastom nožnom plojkom, a njena plocica, gdje je pricvršcena baglama, ima oblik palmete. Ona je izradena od bronca, igla pak od gvožda. Druge, djelomice samo fragmentarno održane fibule (ovdje slika 8.) izradene su od srebra te su blisko srodne fibulama sa Gosinje planine, iz Dodone i t. d. Luk im je ukrašen redom bombaka, zglavak je prilicno slican palmeti i pokazuje povrh toga gravirane kocke, a na nožnu plojku prikalamljene su tri polukrugljaste glavice u obliku krsta, koje su izmedu sebe povezane pruticom. Ovim pošljednjim komadima vrlo je slicna, no mnogo bogatije ukrašena srebrna fibula, koja se našla u jednoj gromili kod Rusanovica na Glasincu („Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina", sv. IV., str. 18., sl. 38. i 39., ovdje slike 9.a) i 9.b). Ležala je kraj spališta ljudskih kosti, uz koje se još nadoše gvozdeni nož-sjekac, gvozdena nožica za koplje i dvije posude s nožicama od vrlo fine ilovace. Ova je fibula, kad je nadena godine 1894., bila potpun unikum uopce, narocito za Bosnu-Hercegovinu, osobito pak za Glasinac. U raznim krajevima ovih zemalja nadoše se u vanredno brojnim grobištima više stotina fibula najrazlicitijih oblika: domaci tipovi, znacajni narocito za Bosnu, za tim i takovi, koji se nadoše pocešce i u drugim zemljama. Ali se novonadeni komad, — ako ne uzmemo na oko ono nekoliko analogija — razlikovao od svih recenih tipova tako izrazito, ko što se samo pomisliti može. Cinilo se da pripada sasvim drugom krugu kulture. Iz skupine formi sveukupne Halštatske (Hallstatt) industrije i umjetnosti ne bijaše poznato ništa slicna. Ponovno se pristupilo k proucavanju ove skupine fibula, kad se je godine 1897. našao poklad starina u Štrpcima, o kojemu namjeravam eto govoriti. Kad se je gradila cesta, koja prolazi kraj ovog sela kotarom višegradskim, nadoše radnici, od prilike 1000 koracaja daleko od seoske crkve polukruglastu, krasno patiniranu casu od bronca, ciji su bokovi prilicno istrošeni. Ona je 6cm visoka, a promjer joj ima 13-9 cm, rub joj je spram unutrinje uvijen. (Slika 10.) Vidi se da je nekoc imala prikalamljeno podnožje, koje se nije našlo. Od lehema zaostala je na vanjskoj strani pri dnu srebrno-bjelkasta pruga. U toj su casi ležali ovi predmeti: šest v