U mojem clanku „Prehistoricka i rimska nalazišta u okolici Skadra u Albaniji“ („Glasnik zem. muzeja“, god. XI. = 1899., sv. 4., str. 767.—772.) ja sam takoder ukratko spomenuo nekropolu ravnih grobova u Kalaja Dalmacesu kraj sela Komani u kotaru Puka. Ovdje je od onda pretraženo nekoliko grobova i našlo se u njima prilicno mnogo predmeta. Starine, što ih je tu pribrao gospodin Degran (Degrand) godine 1898., objavio je on medutim u svojoj knjizi „Souvenirs de la Haute Albanie“, Pariz 1901., str. 258.—264., te je neke od njih prikazao i u slikama. Gospodin dr. Pavao Treger (Tgaeger) iz Berlina raskopao je u godinama 1899. i 1900. više grobova u recenoj nekropoli pa je one predmete, što ih je našao prve godine 1899. objavio, djelomice takoder i reproducirao u berlinskom listu: „Zeitschrift für Etnologie“, god. 1900., dok o svojim nalazima iz prošle godine doticni izvještaj do danas još nije štampao. Pred menom je iz nekropole kod Kalaja Dalmacesa nalazak, što ga je odanle dobavio ovdješnji kolegij Isusovaca, osim toga još i zbirka predmeta, koje sam ja iz ovog nalazišta nabavio. Nalasci, koji su sada vlasništvo isusovackog kolegija, izvadeni su iz dva groba, dok sam ja one moje kupio od seljaka, koji su, kako se cini bez ikakvog reda prekopali više grobova. Ovdje iznosim redom i u slikama predmete iz moje i iz zbirke otaca Isusovaca: Fibule (slika 1., broj 8. i slika 4., brojevi 1., 2. i 3.), u svemu pet komada. Ovo su la-tenske fibule sa širokim lukom. Grivne (slšsa 1., broj 5., slika 2., brojevi 3. i 4., slika 3., brojevi 1. i 2.), izradene od jako broncane žice. Na jednom kraju imadu kuku, koja zahvaca u ušicu na drugom kraju. Okrajci ovih grivni spiralno su obavijeni uzanom vrpcom od broncanog teneceta. Grivna, prikazana u slici 2. pod brojem 4. ima na lancicu od dvije karike privjesak u obliku praporca. U svemu nadoše se šest grivni. Narukvice (slika 1., broj 10. i slika 2., broj 10.). One su izradene od dosta debelog broncanog teneceta, prilicno su široke a po sredini izdiže se iz plohe poširoka pruga; ukrašene su plitko urezanim ornamentom.(U pdf formatu slijede slika 1 i 2.) Minduše (slika 3., broj 3.). Mislim, da su one minduše, što su prikazane u slici 2. pod brojem 12., donekle osebitost naše nekropole; njihov donji dio u obliku zvijezde sastoji od dva komada broncanog teneceta, postavljena jedan na drugi. Nutarnje tenece vidimo prikazano u slici 3. pod brojem 5.; ono je ispupcenog oblika sa krugovima i krstovima, dok vanjsko tenece cini veliku grbu, oko koje su 5 do 6 traka, cime ovaj dio dobiva oblik zvijezde. Donji dio minduše visi na kolutu od tanke broncane žice, koji se tako otvara i zatvara, što kuka jednog kraja zahvaca u ušicu drugog kraja. Ovakih mincuša našlo se vrlo mnogo, ali su obicno oštecene, te se zbog toga za pojedine odlomke teško može naci pravilni tumac. Obicno se držalo, da su pafte. U zbirkama, o kojima je ovdje govor, ima tri para posve održanih mincuša, za tim jedan pojedini dobro ocuvani komad, i odlomaka od triju parnih i triju pojedinih minduša. Prsteni. (Slika 1., brojevi 6. i 7., slika 2., brojevi 5., 6. i 7., slika 4., broj 4.) Nacinjeni su od broncanog teneceta, ali im krajevi nijesu slehemljeni, vec su otvoreni i zahvaca jedan preko drugog. Na plohama dvaju prstena urezan je pentagram. Prsten na slici 2., broj 5. pokazuje ova urezana slova: (Zapis slijedi u pdf formatu.) Prema pismenu ? moglo bi se misliti da imamo posla sa grckim pismom, no onda dobivamo citajuci a?a ???? ?seß = ana oisi isev, a to nijesu grcke rijeci. Da li su možda ilirske? Prsten u slici 4., broj 5. po svojem izgledu kao da je bio nataknut na pojas i da se je njime pricvršcivala vrpca ili kraj od kajiša. Dvostruka igla ukosnica (slika 4., broj 6.), od koje se našla samo polovina. Broncane spirale (slika 4., broj 7. a i b). Jedna ima samo dva oboda, dok su drugu, koja ne bijaše veca, nalaznici odmotali. Privjesci od pojasa (slika 3., broj 4.a i b). Privjesaka ovog oblika našlo se prilicno mnogo. Seljakinje iz brdskih krajeva u okolini naše nekropole nose i dan danas na svojim, metalnim okovima ukrašenim pojasovima ovakove privjeske, iskucane od tuca. U dodanoj ovdje slici 6. donosim takav moderni privjesak. Privjesci od pojasa (slika 1., broj 9.), dva komada, sastoje od široke broncane plohe, na koju je prilehemljena kuka, u koju zahvaca kolut. Broncani koluti (slika 1., broj 16.), dva komada, nadalje dva koluta, koji su stremenkom spojeni u cjelinu naocarastog oblika; oni su ili jednostavni (slika 3., broj 7.) ili ukrašeni dodacima (slika 3., broj 6.). Možda su služili ko spone. Broncani zaponci (slika 1., broj 11., slika 2., broj 12.). U svemu pet komada, u jednog nema igle. Od gvožca imamo medu našim nalazima sjekira i nožsva. Zacudio je, što se tako rijetko nadoše macevi, po cemu izgleda, da sjekire nijesu služile kao halat, vec ko oružje. U svemu ima pet sjekira (slika 1., brojevi 12. i 14., slika 5., brojevi 1., 2. i 3.). Ona prva je rdavo ocuvan komad, kojemu je prvobitni oblik bio onaj isti kao u sjekire broj 14. (u pdf formatu slijede slike 3 i 4.) Od triju sjekira na slici 5..imadu dvije oblik cekica. dok je treca slicna bradvi. Noževi (slika 1., brojevi 2. i 3., slika 2., broj 9., slika 5., brojevi 4. i 5.) redom su rdavo ocuvani i polomljeni. Medu njima nema ni jedan citav komad. Na slici 2. pod brojem 11. prikazano orude upotrebljuju ovdješnji seljaci još i danas za potkresivanje grana. Ime mu je kmes. Taj naš nož-sjekac nije izvaden iz grobnice u prisutnosti kakovog pouzdanog svjedoka, nego ga meni donesoše seljaci kasnije.(U pdf formatu slijede slike 5, 6 i 7.) Prema tome nije zasvjedoceno, da je naden uz one druge prehistoricke predmete. U slikama 1. (broj 4.) i 2. (broj 8.) iznosim nekoliko nakitnih bombaka od stakla. Ima ih opalne boje, od irizirajuceg stakla pa i takovih od staklenog emalja u raznijim bojama. K objavljenim vec prehistorickim nalazištima dolazi još jedno, koje leži pri dnu brda kod Kroje. Kad seje u tvrdavi Kroja gradila vojarna, i