A. Sojenica. (Sa tablom XLII. i tekstovnim slikama 14.—22.) Ljeta godine 1902. otkopavao se onaj komad sojenice, što leži megju parcelama, na kojima se otkopavalo prediducih godina. Duljina ovoga komada iznosi 23 m, a u dubinu doprlo se do 17 m. Dosadašnjim otkopavanjem odgrnut je prilicno velik komad sojenice, dug 66 m, te je razgaljen red kuca, što se nanizaše tik same nekadanje obale rijeke. Na osnovu tih iskopina u stanju smo da sebi stvorimo prilicno potpunu sliku naseobine, što je nekada opstojala na mjestu, kuda se danas stere korito Save. Na tlocrtu (tabla XLII) prikazan je prvobitni raspored sojenica, u koliko je to danas moguce ustanoviti. Tu vidimo najprije prilicno prostranu kucu, oznacenu brojem I., što je godine 1900. otkopana i u odnosnom izvješcu opisana. Ovdje cemo tek istaknuti, da ono ognjište sa množinom zemljanih prizmi po njemu, što se je našlo u gornjemu uglu, nije ležalo izvan, vec unutar kucnih duvarova. Uza tu zgradu prikljucuje se u razmaku od 2 m druga zgrada, koju odgrnusmo dijelom god. 1900., dijelom 1902. Cijela joj duljina iznosi 7, širina 6•5 m, a proceljem obrnuta je k rijeci. Njen unutrašnji raspored slican je onomu, na koji naigjosmo prilikom otkopavanja u god. 1901., bila je naime poprecnim duvarom razdijeljena na dva dijela, a onaj k Savi okrenuti prostor razdijeljen je na isti nacin poprecnim duvarom u dva manja prostora. Što se tice arhitekture zgrade, našle su se samo temeljne grede okolnih i poprecnih duvarova, dok je gornje slojeve greda voda ponajviše odnijela, a što je preostalo, to je tako sagnjilo, da se jedva raspoznaje. I podnice od cijepanih dasaka jako su satruhle te se vide tek na pojedinim mjestima. Uz ovu se kucu prostire 5 m široki trijem; sa njega su vodile stepenice duž kuce pod podvale sojenica. Te stepenice široke su 1 m, a nacinjene su od cijepanih hrastovih dasaka, položenih na dva balvana. Pojedine stepenice prikovane su uz grede debelim i dugackim klincima od drveta. (Slika 17.) Niz ove stepenice silazila bi marva, da za vrucih ljetnih dana planduje u vlažnoj hladovini pod podvalom naseobine, gdje se je s vremenom nakupio debeo sloj gjubreta. (Sravni sliku 17.) S onu stranu trijema bijaše druga dugoljasta uska zgrada, kojoj je celo bilo u istom redu sa prvašnjom. Duljina toj zgradi je 8 m, širina 2 m. Podnica joj je bila od krupnih balvana, nanizanih jedan do drugog, a u dnu nagjoše se ostanci korita, koje je služilo kao jasle. Po tome i po gjubretu što je prikrivalo podnicu, zakljuciti je, da je ovo bila štala za stoku. Iza štale a prema obali proširuje se spomenuti trijem u 2 m široki hodnik, a do njega bijaše treca kuca. Ova kao da je imala ponešto drugaciji osnovni oblik nego one prve dvije, te je imala dva krila. Jedno krilo, što je proceljem obrnuto k rijeci, bilo je široko 5 m, drugo steralo se paralelno sa obalom. (U pdf formatu slijei slika br. 14.) Premda se procelni duvar ovog potonjeg krila nije održao, te nam i fali zglob greda u zamišljenom uglu, ipak se može uzeti, da je zgrada imala oblik, što joj ga ovdje dajemo, jer otkopavanje nam je pružilo sve elemente osnovnoga oblika, do li jedino pravca a b; no može se uzeti, da i ta crta postoji, jer se na gredi e b u uglu b našao zaglavak, od kojeg jedan dio pripada gredi, koja danas fali. U prilog tomu našemu mišljenju govori i to, što se je ognjište nalazilo u osi duvara, što je opasao krilo okrenuto celom k rijeci, te po tome ovaj se duvar nije mogao protezati preko ognjišta, vec se pred ognjištem okrenuo na desno. Dimenzije te kuce bile bi ove: duljina procelnoga krila 6 m, širina mu 5 m; duljina krila usporedno s obalom je 11 m, širina 3•7 m. Od procelnog krila vodile su od cijepanih dasaka primitivno nacinjene ljestve do pod kucnu podvalu. Izmegju ove zgrade i štale, što je ležala pred njom, proteže se do najbliže kuce, otkopane god. 1901., a oznacene brojem IV., prazan prostor, 6 m širok, 10 m dubok. (U pdf formatu slijedi slika br. 15.) Bio je to prostrani trijem, neka vrsta trga, gdje su se sojenicari sastajali pod vedrim nebom te obavljali svoje poslove. Uz ovaj prostor prikljucuje se kompleks kuca, što je odgrnut god. 1902., a opisan u odnosnom izviješcu. Cijelom duljinom bijaše pred tim redom kuca trijem, koji se u gornjem dijelu dobro ocuvao, dok je u donjem razoren. Njime su prolazili kao ulicom od kuce do kuce, a lahko bi sa njega kao sa broda silazili i k rijeci. Pošto su zadnja iskapanja i u širinu razgalila prostraniji komad sojenice nego li prijašnjih godina, došli smo i do nekih zakljucaka u pogledu rasporeda zgrada u transversalnom smjeru. Podvale kuca nijesu naime svuda u istoj visini, nego se prema položaju nekadanje obale, koja se postepeno uzdiže, takogjer dižu. Podnica prema tomu sacinjava niz širokih stepenica, koje se postepeno dižu do humka Gradine. (U pdf formatu slijede slike br. 16 i 17.) Prorez AB na tabli XLII. najbolje ce nam predociti, kako se pojedini trijemovi nadvisuju u niz terasa, koje se steru diljem obale. Najniža terasa sterala se duž rijeke; nju nadvisuje druga terasa, na kojoj je pocivala štala, za 0•6 m. Naredna terasa sacinjavala je uzak hodnik, a uzdiže se nad prethodnu za 1•5 m, dok ga je procelno krilo kuce III. za l•0 m nadvisilo. Prvotno je ali ovdje stajala kuca u istoj visini sa tom pošljednjom terasom, nu kucu su kasnije uzdigli na taj nacin, da su na jake grede podvala postavili okomice ozgor i ozdol glatko odsjecene panjeve, a tek na ove položili temeljne grede zgrade, te time uzdigli kucu nad prijašnje podvale za citav metar. (U pdf formatu slijedi slika br. 18.) Da bude kuca što stalnija ukovaše samo u uglovima nove stupove, koji su branili gradnji da se pomakne iz svog položaja. Vec prilikom otkopavanja godine 1900. nagjosmo izmegju stupova ispod podvala pojedina grobišta. U jednome od njih pocivao je kostur djeteta, a sastojalo se ovo grobište od izdubljenog korita, te sam ga opisao u odnosnom izviješcu. Drugi grob, nagjen u blizini prijašnjega, bio je vrlo razoren i jedino smo mogli dici neoštecenu luban