Prigodom istraživanja jezera Plive prikupio sam mrežicom nešta mikroplanktona, a iz dna izvadio sam malo „blata“. Onaj sam poslao g. dru L. Caru u Zagreb, a ovo dru A. Forti-u u Veronu, da ga prouci. Saopcujuc ovdje rezultate njihove, primjecujem da su u glavnom od samih auktora publikovani. Evo diatomeja (dr. A. Forti): Navicula oblonga Kuetz. Navicula tenella Breb. Navicula lanceolata Kuetz. Navicula (Diploneis) elliptica Kuetz. Cocconeis placentula Ehr. Eunotia (Him.) pectinalis (Dillw.) Rab. Cymatopleura Solea (Breb.) W. Sm. Melosira arenaria Moore. Cyclotella (Lindavia) radiosa (Grun.) Stt. Ova potonja jedina je diatomeja, koju nije našao g. dr. Karlinski. Evo pak mikroplanktona (dr. L. Car): Diaptomus vulgaris var. transylvanica Daday (mnogo). Cyclops strenuus Fischer. Daphnia hyalina var. plitvicensis Soštaric. Acroperus leucocephalatus Koch. Alona quadrangularis O. Fr. Müller. Pleuroxus truncatus O. Fr. Müller. Pleuroxus glaber Schödler. Pleuroxus trigonellus O. Fr. Müller. Clydorus latus Sars. Eurycercus lamellatus O. Fr. Müller. Asplanchna sp.? Dr. A. Gavazzi. Arheološke bilješke iz Albanije Prigodom gradenja ceste izmedu Draca (Durazzo) i Kavaja u Albaniji mjeseca maja god. 1901. nadoše se izmedu brdeljka Mali Robit, visokog 55 mm i morske obale prostrani fundamenti nekih zidova. Na tome mjestu iskopaše radnici maleni sanduk od bijela mramora u obliku sarkofaga, dugacak 25•6 cm, širok 16•8 i visok 21•1 cm. Poklopac mogao se dici, pa se tako utvrdilo, da je donji dio visok 10•7, a gornji 10•4 cm. Natpis se cita „Ano D(omini) M[C]CCCLXII † Mem(en)to D(omi)ne famul(or)um tu(or)u(m) Perlafarum cum o(mn)ib(us) suis am(icis)." Ova natpisna ploca oznacava svakako grobište; porodici, na koju se odnosi ime je Perlafaj a godina je oznacena sa 1472. U ovom kamenu imamo mi jedan od onih po broju vrlo rijetkih spomenika iz historijske prošlosti Albanije. Podsjecam na to, da se u gorskom kraju Leša na istok i udaljeno od prilike deset sati, danas nahodi selo Perlataj. S druge strane prica Marinus Barletius, pisac povjesti Skender- bega, da je u ono doba, kad je sultan Murad II. God. 1449. podsjedao grad Sfetigrad, koji se nalazio u Skender- begovim rukama, njegov zapovjednik i branitelj bio Petar Perlataj. Za njega veli Berletius. „Bio je u Ematiji (Matija) glavat (t. j. nastojatelj samostana), koga tamo zvaše protosindelom dok ga mi imenujemo opatom; on provodijaše castan život a vladanje bijaše mu dobro, imadijaše veliko iskustvo u umjetnostima i naukama; uz druge krijeposti rijesila ga i hrabrost njegovih godina.“ („Er war in Emathia [Matia] ein Vorsleher [i. e. Kloster-Vorsteher], den sie Protosyngel, wir aber Alt [Abt?] nennen, eines ganz ehrbaren Lebens und guter Sitten, Kunst und Lehr, grosser Erfahrung, dazu auch die Tapferkeit der Jahre die anderen seine Tugenden zierend.")Selo Perlataj racuna se još i danas okrugu Matija i odaljeno je od rijeke istog imena oko cetiri sata hoda. Jedan Ivan Perlataj nalazio se medu onim Skender. Begovim vojskovodama, koje Osmanlije u vojnom pohodu od god. 1464. uhvatiše i žive oderaše. Ime na kamneu glasi doduše Perlafaj; ali ja mislim da imamo tu posla ili s omaškom nevješta klesara, ili s raznolikim izgovorom tog imena, pa tako možemo ovu grobnicu pouzdano pripisati onoj porodici Perlataj. Godine 1472., kad je postavljen taj nadgrobni spomenik, bijaše selo Baldern još u mletackom vlasništvu i citavi ovaj kraj još kršcanski. NAPOMENA: U pdf formatu su dostupne fusnote.