Mjeseca augusta ove godine zasjedao je IX. Megjunarodni geološki kongres u Becu pa je u jednoj od plenarnih sjednica naš muzejski suradnik, gosp. Dr. Fridrik Katzer, b.-h. zem. geolog, držao predavanje o sadašnjem stanju geološkog proucavanja Bosne i Hercegovine i o uspjesima, koji se postigoše na tome polju, pri cem je narocito istaknuo, da su geološka istraživanja u nas silno koraknula u napredak od casa, kojim je u Sarajevu osnovana geološka centrala. Ovo zanimljivo predavanje saslušao je kongres s velikim povlagjivanjem, našto poznati geolog, sveucilišni profesor Dr. E. Richter iz Graca upotrebi tu priliku, da g. Katzeru prinese iskrene cestitke na njegovom marljivom i vanredno obilnom geološkom radu u Bosni i Hercegovini. Jedan dio kongresista, njih 70 na broju (megju njima šest gospogja) krenuše nakon zasjedanja iz Beca preko Budimpešte u one naše krajeve, koji privlace interesovanje geologa. Pod vodstvom Dr. Katzera i uz prokušanu pripomoc gosp. Julija Pojmana, inspektora erarskog kupatila Ilidže, stigoše ovi ucenjaci 31. augusta u Brcko, odakle pogjoše u Donju Tuzlu, da prouce okolicu tamošnje solane i majdana kamenog ugljena u Kreki. Odavle uzeše put preko Lukavice i Doboja u Zenicu (ugljeni majdan) i Sarajevo, gdje su pomnjivo proucavali bogate zbirke našeg muzeja, narocito pak obilje materijala, što se je prigodom dojakošnjeg geološkog istraživanja prikupio i u muzeju pohranio te narocito za tu prigodu sistematski sredio u prizemnim muzejskim prostorijama. U pocast gostiju dala je 4. septemhra zemaljska vlada svecani banket u Ilidži, a narednog dana krenu jedan dio ucenjaka u Vareš, da razgleda tamošnje rudokope gvožgja i rudarske peci sa svima napravama, dok se je drugi dio uputio k hanu Bulogu, da vidi tamošnje bogate naslage okamenjina (amonite). Nekoliko geologa upotrebiše taj dan za izlet na Bjelašnicu k tamošnjemu meteorološkom observatoriju. U nedjelju 6. septembra krenu društvo iz Sarajeva preko Travnika u Jajce i Bugojno (7./9.) pa dalje preko Prozora u Jablanicu (8./9.) i Mostar (9./9.), baveci se posvuda marljivo proucavanjem geoloških prilika. U cetvrtak (10./9.) nastaviše geolozi put u Zavalu i na razgledanje tamošnje, vanredno zanimljive pecine „Vjetrenice" te stigoše istog dana u Gruž, doticno Dubrovnik, odakle se jedan dio brzijem parobrodom preko Trsta vec narednog dana povratio svojim domovima, dok je drugi na povratku u Trst još obišao Kotor, Budvu i Spljet. Nije nam namjera, da ovdje iznesemo potpuni spisak svih ucesnika u ovoj znanstvenoj ekskurziji, tek cemo navesti da je uz goste iz susjedne Austro-Ugarske, Srbije i Bugarske bilo i geologa svjetskog glasa iz raznih stranih zemalja, primjerice profesor Koto iz Japana, direktor Bell iz Kanade i profesor Becker iz Washingtona (Amerika), inspektor Fabre Pariza, prof. Guerreiro Mendez iz Lisabona, tajni rudarski savjetnik Dr. Credner i prof. Zirkel iz Lajpciga, prof. Credner iz Greifswalda i t. d. Povodom ovim izdala je naša vlada o svojem trošku po Dr. Fridriku Katzeru napis; sa šest karti i mnogim slikama ukrašeno djelo „Geologischer Fuhrer durch Bosnien und Hercegovina" (8°, 280 stranica, zemaljska štamparija u Sarajevu). Ovo ukusno opremljeno djelo podaje vrlo instruktivni geološki prijegled naših zemalja, u kojem pripoznati ko autoritet pisac, polazeci sa novih gledišta iznosi u svom prikazivanju što šta nova. Na šire su obragjeni dijelovi knjige, što se bave krajevima, kroz koje su geolozi od Save (Brckog) putovali na obalu Jadranskog mora. Razumljivo je spram recenoga, da to djelo nije tek publikacija prolazne vrijednosti, vec da ono imade trajnu znanstvenu važnost, a mi se napose iskreno radujemo, što su našeg suradnika Dr. Katzera svi ucesnici obasuli izražajima iskrenog priznavanja, a bos.-herc. zemaljskoj vladi izrazili svoju blagodarnost, što im je podarila ovaj dragocjeni putovogj u geološke odnošaje naše domovine. Od 21. do 23. septembra o. g. zasjedao je u Sarajevu VIII. kongres njemackog dermatološkog društva, na kom se je našlo preko 150 lijecnika iz raznih država. Da da je kongres pribrao u Sarajevo ponajviše svojih clanova iz Njemacke i Austro-ugarske monarhije, ali velik broj ucesnika došao je takogjer iz Rusije, Holandije, Dansko i Srbije. Po pripremama, što ih je naš muzejski suradnik gosp. Dr. Leopold Gluck, ravnatelj i primarni lijecnik bos.-herc. zemaljske bolnice, velikim zauzimanjem i prokušanim svojim iskustvom proveo na osnovu mandata, kojim ga je na tu svrhu odlikovao prijašnji VII. kongres, sabraše se ucesnici ovog kongresa dne 18. septembra u Budimpešti, te stigoše posebnim vozovima iz Bos. Broda u jutro 20. septembra u Sarajevo, gdje ih docekaše i pozdraviše na ovdašnjem kolodvoru predstavnici vlade i gradske opcine. Zasjedanja zapoceše 21. septembra u 10 iz jutra u svecanoj dvorani vladine palace, gdje je iza pozdravnog govora dr. Glucka kao upravitelja pripremnih poslova, predsjednik njemackog dermatološkog društva, prof. Dr. F. J. Pick iz Praga proglasio VIII. dermatološki kongres otvorenim, nakon cega pozdraviše kongres: vlad. savjetnik Dr. Geza Kobler u ime bos.-herc. zem. vlade, gradonacelnik Hadži Nezir Eff. Skalic u ime grada Sarajeva, Dr. Kakovac iz Zagreba ispred društva hrvatskih lijecnika, primarni lijecnik Dr. Preindlsberger u ime francuskog društva za urologiju u Parizu, prof. Dr. Petersen na ruskom jeziku u ime ruskih lijecnika. Pošto se predsjedništvo konstituisalo i pošto su još gospoda: prof. Havas iz Budimpešte, tajni savjetnik prof. Neiser iz Breslave, prof. Petersen iz Petrograda, Kakovac iz Zagreba, Jovanovic-Batut iz Biograda, dvor. savjetnik Veiel iz Kannstadta, Wolf iz Strassburga, Ehrmann iz Beca, Mracek iz Beca, Rona iz Budimpešte, Kobler i Wodinsky iz Sarajeva izabrani pocasnim predsjednicima, zaredaše raznovrsna predavanja i diskusije o njima po vec prije ustanovljenomu rasporedu. Daleko bi nas odvelo, da ovdje nabrajamo sva ta predavanja i da iznesemo imenik sviju kongresista; mi cemo tek zabilježiti, da je rad ovog kongresa bio