Kad se u Gabeli godine 1899. crkvene razvaline iz doba mletackog gospodstva preudešavahu za novu katolicku crkvu, našao je megjutim vec preminuli župnik fra Dominik Šarac u patosu ove razvaline prvi monumenat mletacke epigrafike na zemljištu današnje Hercegovine. To je ploca od mekanog bijelog pješcenika, visoka 1•42, široka 0•785, debela 0•08 m, vertikalno prelomljena po sredini, a odlomljena gore s lijeve i dolje s desne strane. Natpisno je polje splošteno udubljeno, nije zaokvireno te se odozdo dosta jako lomi, tako da je vec nestalo nekoliko pismena. Spram toga je ovdje u slici dodani faksimile natpisa, izragjen po otisku što ga je izradio g. Dr. K. Patsch 6. septembra 1900., potpuniji od originala, koji je iza smrti nalaznika fra Dominika Šarca došao u zbirku starina u franjevackomu samostanu Humcu kod Ljubuškog. Mjeseca februara 1890. citao je pokojni Šarac u jedanaestom retku još DAPATRIE, a u 12. retku MCDLXXX. Sadržaj natpisa što ga ovdje iznosimo, pa i primjedbu uz ovaj tekst, blagoizvolio je uredništvu dostaviti gosp. sveucilišni profesor dr. K. Jirecek u Becu. 1 Dominici Diedo, patricii Veneti, ossa hic iacet, qui primus senatus decreto gratus huius arcis praefectus 5 prima infantia usque ultimam senectam inter belli pericula inta[c]tus et in Crete e[t] in Pelopone[n]si eque terrestribus maritimis 10 copi[is o]ptime semper re...... palrie natus, obiit [A.D.M]CDLXXX- 13 XVII, X Ma(i)o (?)....... Mlecani osvojiše Gabelu, stari Forum Narenti, Drijeva, 20. aprila 1694. te su ovo mjesto imali u svojem posjedu do godine 1718. Savremeni mletacki historik Garzoni opisuje opširno ratovanje oko ovog mjesta u godini 1694. i podaje o njemu mnoge topografske podatke (I. 553). Datum ne može biti drugi nego MDCLXXXXVII, spram cega se je klesaru potkrala omaška. NAPOMENA: U pdf formatu je dostupan prikaz spomenutog natpisa.