(Nastavak, vidi „GlasniK“, sv. 1., god. XVI., 1904., str. 109.—116. A. Predmeti od jelenje rožine. I prošlogodišnje iskopavanje donijelo je prilican broj predmeta, nacinjenih od jelenje rožine. Brojem su najobilnije zastupani trnokopi ili budaci, kojima se stari sojenicari služiše za okapanje svojih vrtova i njiva. Nagjeno je u svemu 28 komada, od kojih je 14 komada posve dobro sacuvano, dok su ostali uporabom izlomljeni. U samoj sojenici u obali Save nagjeno je 5 komada, na zapadnom rubu gradine na suhom, za pokusnih kopanja, 23 vecinoni dobro sacuvanih komada. Megju bolje sacuvanim komadima ima ih deset sa jednostranom oštricom; u svih je pravac oštrice prijek prema pravcu sapa, upravo kao u naših današnjih motika. Cetiri komada imadu s obadvije strane oštrice, i to dulju, smještenu poprjecnim pravcem, a kracu sa istim pravcem kao u sapa za držak. Jedan od najljepših komada ove vrste prikazan je na tabli LVI. u slici 1. Velicina je u ovih halataka dosta nejednaka, jer najmanji citavi komad ima duljinu od 14 cm, a najveci upravo dvostruku, to jest 28 cm. Zanimljiva dva komada rožine imadu oblik obicnog cekica sa dugoljastim uskim sapom po sredini. Jedan, nagjen u sojenici uz Savu, dugacak 14 cm, nacinjen je od ravnog komada rožne grane, naokolo tako otesane, da mu je površina prilicno izglagjena; drugi komad sa zapadnog ruba gradine, dugacak 9 cm, još je više obragjen, jer su mu obadva kraja zašiljena, a gornja mu je površina izobljena. Da su ovi komadi služili kao cekic, o tome ne može biti govora za doba, kad su sojenicari poznavali gvožgje; u ostalom nema na nagjenim komadima ni traga, da se njima šta kovalo. Sva je prilika da su ti komadi bili zasagjeni kao rucice navrh drška vesala. I danas nasagjuju ribari u Dolini na svoja mala vesla slicne drvene, katkada i koštane rucicc; sudeci po tome možda je to oblik, koji je preuzet od starosjedioca. Ova dva komada predocuju nam slike 3. i 4. na tabli LVI. Od vecih predmeta, nacinjenih od rožine, istice se neobicnim svojim oblikom komad, prikazan na istoj tabli u slici 2. Nacinjen je od krupnog rašljastog komada jelenje rožine, u kojeg je gornji dio grane oblo otesan u zgodnu rucicu, postrana grana pak u kratku i jaku, prema rucici okomito smještenu, stupcu slicnu izbocinu, dok je donji deblji kraj grane bio procijepljen, tako da je imao dvije uske i tanke rašlje, zaoštrene s obadvije strane kao nož. Jedna od ovih rašalja odlomljena je na vrhu, druga gotovo pri dnu. Taj nam je oblik sasvim nepoznat i fali nam u redu svih dosadanjih prehistorickih nalaza, pa nam zbog toga nije moguce odrediti, na koju je svrhu mogla služiti ova halatka. Megju najljepše rožne predmete spadaju dva slabo zavita šiljka, iskopana pod podnicom sojenice, a predocena u slikama 7. i 8. na tabli LVI. Ovi šiljci, izdjelani od šiljastih komada paroška, lijepo su izglagjeni na površini i uriješeni na širem kraju u jednog komada nizom prutica od plitko urezanih prekrstica, u drugog komada pravilnim nizovima plitkih rupica. Na gornjem kraju urezan je na uvijenoj strani pod rubom prijeka žlijeb, pa je u njoj provrtana prema gore rupa, kroz koju bi se mogla provuci uzica. Veci i bolje ocuvani komad ima duljinu od 17•5 cm, manji, na šiljku odlomljeni duljinu od 10•5cm. Ove nas halatke sjecaju po svojem obliku na krupne igle, što su služile za nizanje. Slicnih, samo jednostavnijih igala od kosti nagjeno je još cetiri komada. U ovih je kost na glježnju sploštena, poprijeko provrtana i na vrhu zaoštrena u šiljak. Dva najbolje ocuvana komada te vrste predocuju nam slike 13. i 14. na tabli LVI; duljina mjeri im 18, doticno 11 cm. Oblik ovih krupnih igala donekle bi nam mogao protumaciti, cemu su zapravo služile. Za šivanje ili pletenje odvec su krupne, pa nam s toga samo još preostaje misliti na to, da su služile za nizanje. Kako su naši sojenicari bili ribari, valja nam pomišljati, da su ovakove igle upotrebljavali kod ribarstva, ili za nizanje zemljanih sacama na svoje mreže, ili za nizanje uhvacenih riba. Megju obicnije nalaze u našim sojenicama valja da ubrojimo rožne šiljke, kojima bi se okivali vršci drvenih držaka. Ovog puta nagjena su tri komada. U jednog, još nedovršenog, zapocelo se tek gore na široj strani probušiti sap (tabla LVI, slika 9.); u drugog bijaše pod sapom provrtana još i poprijeko rupa, tako da se taj šiljak mogao uzicom još bolje utvrditi uz držak, a u treceg, najbolje ocuvanog komada produžuje se sap prema dršku u dva postrana oštra brka, tako da je taj šiljak zasagjen na tankoj šipki i prikovan posebnom civijom imao oblik ostve, te je lahko mogao da služi u tu svrhu pri ribolovu (tabla LVI., slika 10.). Drugacije se nasagjivao šiljak na tabli LVI., slika 15. On je maležan (duljina 6•5 cm), splošten i na jednom kraju zašiljen kao strjelica, na drugom je izobljen kao trn, pa se je ovim trnom nasagjivao na sap i onda utvrgjivao uzicom. Po obliku taj je komad slican strjelici, a sva je prilika da je služio kao vršak u tu svrhu. Zanimljiv oblik predstavljaju nam dvije oble, plosnate, u luk savite rožne prutice, od kojih se jedna sastoji od jako savijenog paroška, rasjecena diljem vertikalne osi na pola, provigjena na širem kraju sa dvije rupe, u sredini jednom, a na šiljastom kraju opet jednom poprjecnom rupom. Gornja izobljena površina u slici 6. na tabli LVI. prikazanog komada pomnjivo je izglagjena; duljina mu iznosi 21 cm. Drugi nešto prostije izragjeni komad slabije je zavinut; na oba kraja je širok i provigjen sa po jednom cetverastom rupom; duljina mu je 19 cm (tabla LVI., slika 5.). Slican jedan komad, uriješen prilicno lijepom ornamentikom, iskopan je u sojenici vec godine 1900.; opisujuci ga nagagjao sam, da je možda služio kao neka vrsta ogrlice, što bi se moglo reci i za ova dva komada. Obicniji rožni nalazi jesu komadi, prošupljeni u obliku cijevi sa prostranom šupljinom. Za iskapanja u godini 1903. nagjena su dva komada: jedan od njih, prikazan na tabli LVI., slika 12., dugacak je 4•5 cm, drugi ima isti obim, ali je 6•5 cm dug. Treca jedna c