INFOBIRO: Publikacije
Prilog poznavanju tercijarne flore okoline Prozora.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Prilog poznavanju tercijarne flore okoline Prozora.

Autori: HERMANN ENGELHARDT

U djelu „Geologischer Führer durch Bosnien und die Hercegovina“) opisuje bosansko-hercegovacki zemaljski geolog dr. Katzer uz druge slicne kopnene naslage takogjer mlado-tercijarne tvorevine okoline Prozora, cije je poredanje predoceno u ovdje dodanoj slici 1. (NAPOMENA: U pdf formatu slijedi prikaz profila mlado-tercijarne kopnene naslage oko Prozora). Na cvrstim konglomeratima vapnenca i na pješcenicima, kojima ta naslaga zapocinje, leže vapnenasti lapori u tankim tavanima i plocasti ilovasti lapori, koji su na pojedinim mjestima vrlo debeli. Oni predstavljaju glavni sloj oligocena i miocena, koji se prema gore svršava naizmjence poredanim tavanima mekanih konglomereta i pješcanih lapora. Sva tri sloja razviše se jedino u koritu kod Šcita, zapadno od Prozora. Južno i istocno od Prozora leže vapnenasti lapori srednjeg sloja neposredno na osnovnomu trijaskomu kamenju, dok u samom Prozoru i u sjevernomu produženju u pravcu obronaka Maklena nalazimo jedino gornji sloj. Laporasti srednji sloj na mnogim je mjestima bogat životinjskim i biljevnim okamenjinama. U pogledu biljevnih fosilija istice se narocito okolina sela Paroša, koje leži na visocini kraj sela Gorice jugozapadno od Prozora. Ovdje se u svijetlo žutomu, plocastomu i jasno zvececemu laporastomu vapnencu, kojim se narod rado služi na gragjevne svrhe, nalazi obilje biljevnih ostataka. Zastupan je malen broj vrsta, narocito trave iz rodova Poacites i Arundo, koje su tako ceste, da se u kamenim duvarovima seljackih kuca, — kako veli Katzer na oznacenom mjestu strana 219., — skoro u svakom kamenu i u svakoj, krovnoj ploci vide Otisci ovijeh trava. Odavle potjecu sve vrste fosilnih biljaka, što cu ih sada opisati. Equisetaceje DC. Rod: Equisetum L. Eauisetum sp. (Slika 2.) Nagjen je samo vrlo neznatni ostatak, koji se po širini podudara sa Equiselum limosellum Heer, ali se od ove vrste razlikuje po tvorbi listovnog tulca. Diagnoza bice moguca, kad se jednom dobavi potpuniji materijal; donle neka ostane neodregjen ovaj komad. (NAPOMENA: U pdf formatu slijedi prikaz biljevnih ostataka iz kopnene tercijarne naslage kod Prozora). Salviniaceje Bartl. Rod: Salvinia Mich. Našao se jedino maleni dio lista neke Salvinia-vrste, po kojemu se ipak ova vrsta ne može naznaciti. Gramineje Juss. Rod: Poacites Brongn. Poacites caespitosus Heer. (Slika 3.) Heer, Fl. d. Schw., I., str. 70., tab. 26., sl. 1. Ettingshausen, Bilin, I., str. 23., tab. 6., sl. 1. Engelhanlt, Cyprissch., str. G., tab. 7., sl. 11.; isti pisac, Jesuitengr., str. 16, tab. 1., sl. 24., 25. Listovi su 2— 3 mm široki, linealni, 10—12 rebrasti. Po dobu raširena u oligo-cenu i miocenu. Poacites tenuiter-striatus nov. sp. (Slika 4.) Listovi su dugacki, prema vršku suženi i prevuceni mnogim na gusto poredanim, vrlo nježnim rebarcima. Najvecu slicnost imadu ovi listovi sa onima vrste Poacites acuminatus Ett., ali su ovi uzaniji. Nervatura ne može se prostim okom raspoznati, dok se jasno vidi pod povecalom. Rod: Arundo L. Arundo göpperti Münst. sp. ( Slika 5.) Heer, Fl. d. Schw., I., str. 62., tab. 22., sl. 3., tab. 23., III., str. 164., tab. 146., sl. 17.; isti pisac, Balt, Fl., str. 24., tab. 8., sl. 14. c—e. Ettingshausen, Bilin, I., str. 95., tab. 4., sl. 1.—4. Engelhardt, Leitm. Geb., str. 397., tab. 8., sl. 3.—5.; tab. 9., sl. 1.—4.; isti pisac, Dux, str. 145., tab. 2., sl. 3. Sieber, Nordböhm. Braunk., str. 8., tab. 3., sl. 20. a. b. Lesquereux, Tert. Fl., str. 86., tab. 8., sl. 3.—5. Syn: Palmaeites annulatus Schlotheim, Verst,, str. 396., tab. 16., sl. 5. — Stigmaria? Rossmässler, Altsattel, str. 41., tab. 13., sl. 58. — Culmites göpperti Munstsr, Beitr. Heft V, str. 103., tab. 3., sl. 1.—3.; tab. 4., sl. 1., 2. — Caulinites radobojensis Unger, Chl. prot., str. 52., tab. 17., sl. 1.—2.; isti pisac, Iconogr. pl. foss., str. 15., tab. 29., sl. 3. — Bambusium sepultum Unger, Chl. prot., str. 128., tab. 40.; isti pisac, Sotzka, str. 26., tab. 2., sl o., 6. Andrae, Siebenb. str. 12., tab. 2., sl. 1.—3. — Typhaeolobium häringianum Etlingshausen, Häring, str. 30., tab. 4., sl. 20. Listovi su splošteni, široki, prevuceni mnogim uzdužnim rebarcima, koja su sublizu poredana. Pojavljuju se i rhizomi, kako veli Katzer, ali mi oni nijesu dostavljeni. Analogna sadanja vrsta: Arundo donax L. (podrucje Sredozemnog mora, Kavkaz, Kanarijska ostrva). Po dobu raširena u oligocenu i miocenu. Myriceje Rich. Rod: Myrica L. Myrica banksiaefolia Ung. (Slika 6.) Za literaturu vidi: „Prilog poznavanju tercijarne flore Bosne i Hercegovine“ u ovom Glasniku, god. 1902., str. 446. Listovi imadu peteljku te su kruti, kožnati, linealni ili linealno kopljasti, posvuda oštro nazupcani, s obadvije strane zašiljeni; postrana rebarca nicu skoro u pravom kutu, stoje sublizu te su jednostavna, istosmjerna, oblucasta. Analogne sadanje vrste: Myrica cerifera L. (Sjeverna Amerika), M. esculenta Don. (Nepal), M. californica (Kalifornija). Po dobu raširena u eocenu, oligocenu i miocenu. Salicineje Rich. Rod: Populus L. Populus mutabilis Al. Br. (Slika 7.) Za literaturu vidi: „Donja Tuzla“ u ovom Glasniku, god. 1901., str. 497. Listovi imadu ponajviše dugu peteljku; nekoji su ovalni, drugi opet jajasto elipticni, pravilno elipticni ili kopljasti, sa citavim okrajkom, izvuceni ili rasijano nazupcani; ima i prilicno okruglih, dugoljastih ili kopljastih, grubo nazupcanih ili testerastih listova. Analogna sadanja vrsta: Populus euphratica O1. (Orijent, centralna Azija). Po dobu raširena u oligocenu i miocenu. Laurineje Juss. Rod: Cinnamomum Burm. Cinnamomum sckeuchzeri Heer. Za literaturu vidi „Donja Tuzla“, str. 501. Listovi nasagjeni su skoro jedan spram drugog; oni su kožnati, glatki, peteljkasti, elipticni, jajoliki ili dugoljasti, trostruko rebrasti; donja postrana rebarca teku potpuno ili prilicno paralelno s okrajkom, ne dosižu vršak, a nicu rijetko kada pri dnu lista, nego obicno u listovnoj plohi iz srednjeg rebra, koje prema vršku sve to više gubi od svoje debljine; glavna polja, okr

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.