(Svršetak, vidi „Glasnik“, sv. 2., god. XVI., 1904., str. 225.235. D. Ostali nalazi. Kamenih rukotvorina i ovaj se put malo nalazilo. Osim nekoliko brusova, od kojih su neki bili provrtani, te su služili oni veci za uglagjivanje rožnih halataka, a manji kao belegije, nagjena su ovdje dva kalufa od pješcenika, jedan za izlijevanje dviju vrsta broncanih dugmeta, a drugi, dvostrani za izlijevanje uresnih igala. Na jednoj strani ovog kalufa jesu otisci dviju igala sa malenim glavicama, koje se sastoje od dva uporedo nanizana mala koluta, na drugoj je strani otisak slicne igle i druge vece sa polukrugljastom glavicom. (Sravni slike 43. i 44.) Zanimljiviji su ovi predmeti: jedan kameni, provrtani cekic od serpentina, od kojeg se našao samo ulomak jedne plohe (tabla LVII., slika 22.) i jedna lijepo izbrušena jezicasta kamena sjekira (tabla LVII, slika 21.). Obadva predmeta idu po svojem postanju u neoliticno, dakle u doba, kada našim sojenicama nije bilo još ni traga; nema sumnje, da su ova dva komada ovamo dospjela tek slucajno i u kasnije vrijeme. Možda ih je koji sojenicar našao i ovamo donio, ili ih je Sava ovdje izbacila. Obadva komada nagjena su u višim, dakle mlagjim slojevima, a sjekira u najmlagjem sloju ispod samog humusa. Broncani predmeti, nagjeni god. 1903. u sojenicama, bilo na iskopanoj ploštini u koritu Save, bilo na „Gradini“, odgovaraju brojem i oblicima iskopinama pregjašnjih godina. Vecina ih je izlomljena, te sastoji od bezvrijednih komada, što su ih sojenicari izgubili ili odbacili. Ovamo idu: pogdjekoji izlomljeni komad teneceta i žice, po koje dugme ili drugi ulomak od nakita. Našlo se ipak i nekoliko bolje ocuvanih komada. Najprije valja nam spomenuti poveliku udicu od bronca, posve slicnu današnjima, koja je iskopana na Gradini u najdubljem sloju (slika 45.), zatim jednu uresnu iglu, dugacku 13 cm sa malom kruškolikom glavicom, polukrugljastu paftu sa dvije kuke s donje strane, po rubu pokicenu gustim nizom bobica i poprijeko izbocinom sa tri usporedne, jako izbocene prutice. Slicne se pafte prvi put pojaviše na Glasincu, a od onda cešce i u drugim grobnicama prvog gvozdenog doba, osobito u grobištu na Dolinskim gredama. Zanimljiv je komad mala privjeska u obliku kotla. Slicna je donekle italskim situlama, ali je u dimenzijama razmjerno niža i šira, nego što su ove. Dno i rub opasani su izbocenim obrucem, na dnu su smještene tri kvrgice, koje služe kao noge, na rubu je polukružna halka, koja služi kao rucica. Promjer posudici mjeri 14 mm, visina 8 mm. I ova privjeska sjeca nas slicnih pojava na glasinackom grobištu, gdje je pocesto nagjeno privjesaka u obliku malešnih posudica ili drugih predmeta svakdanjeg života. Osim neznatnih ulomaka nagjeno je u sojenicama i na Gradini ovaj put 5 bolje ocuvanih komada fibula. U slici 46. prikazan je poznati glasinacki tip oblucaste fibule s jednom petljom i vrlo širokom nožnom plocom, koja se svršava u šiljati, glavicom pokiceni povor. Ploca je uriješena s obje strane okomitom pruticom nakrstica, opasanih zarezom, a luk sa nizom zareza. Od prilike istom dobu pripada jedna cunjasta fibula italskog oblika sa dugoljastom nožnom plocom, na srijedi jako ispupcanim, s donje strane šupljim lukom, koji je uriješen gustim nizovima transverzalnih zareza. Igla je odlomljena pa se kasnije civijom prikovala druga igla, ali je i ova odlomljena. Fibula je dugacka 6 cm, luk je 227 cm visok. Slicnih fibula nagjosmo vrlo cesto. U doba, kada su one bile u obicaju, pada doba cvatanja našega naselja. Vanredno zanimljiv komad megju nalazima iz god. 1903. jeste luk broncane fibule štrbackog tipa. Glavica i nožica odlomljeni su, luk je posve karakteristicno pokicen nizom zrna sa po pet transverzalnih latica. Megju zrnima, opasanima žicom, luk je užlijebljen. Ovaj tip, koji se dosad cesto — obicno od srebra — u Bosni nalazio, sjeca nas po ornamentici nekih grckih fibula te nam zasvjedocuje kulturne sveze izmegju zemalja na sjeveru i na jugu Balkana. La-tenskomu sloju pripada rano la-tenska, dobro ocuvana fibula sa spiralnom glavicom u 8 zavoja i zavracenom nožicom, pokicenom dvostrukom kugljicom. Luk je masivno izragjen, na srijedi proširen i izbocen, prema glavici odijeljen sa nekoliko zareza. I ovaj tip spada megju obilnije mlagje nalaze iz grobišta na gredama. Po dobu je najmlagja srednje la-tenska fibula, prikazana u slici 47. u 2/3 n. vel. Odlikuje se krasnom malahitnom patinom. Na zavracenoj nožici uriješena je ovalnim broncanim kolutom, u koji je usagjena obla plosnata ploha (od koralja?), pricvršcena uz nožicu posebnom civijom. Slicne fibule našli smo u vecoj mjeri u pomnjivo izragjenim egzemplarima u grobištu u Jezerinama. U našim Dolinskim sojenicama jesu srednje la-tenski oblici vrlo rijetki i idu bez sumnie u doba, kada je naselje vec propalo, pa su tek slucajem ovamo došli, ili su nam ih ostavili stanari, koji su preživjeli doba cvatanja sojenice te se nastaniše u nešto kasnije doba na podorima staroga naselja. U sivom ilovastom sloju stare naplave nagjen je na raskopinama na Gradini u dubljini od 4•5 m u jednoj hrpi pomanji nalaz broncanih predmeta. Bio je to ženski nakit, koji se sastojao: od jedne masivne tordirane ogrlice sa 12•5 cm promjera; od dvije spiralne naocaraste fibule od žice sa osmicom u sredini, u jedne mjeri promjer spiralnih ploca 5•4 cm u druge 6•8 cm; od niza šljepocnih kolutova savitih od broncane žice u više zavoja (promjer 5 cm). Sav ovaj nakit nagjen je na jednoj hrpi te je vrlo izhrgjao. Šljepocni kolutovi zbili su se dapace ilovacom uslijed oksidacije bronca i infiltracije ilovace bakrenim solima u jednu kompaktnu grudu, tako da nije bilo moguce pojedine kolutove izvaditi iz te grude a da se ne slome. Uz ovaj nalaz nije bilo kostiju, prema cemu nije tu bila grobnica, vec je to nakit, što ga je koja sojenicarka slucajem izgubila. Naocaraste fibule u Dolini vrlo su rijetke i pripadaju najstarijem odsjeku prvog gvozdenog doba u našem naselju. Gvozdenih predmeta nagjeno je i ovaj put u sojenicama za cudo malo. Razlog