Peninsulae balcanicae coleopterorum species et subspecies novae. 1. Carabus Scheidleri transfuga Apflb. n. subsp. Razlikuje se od C. Scheidleri bjelasnicensis-a. Apf. širim vratnim štitom, straga mnogo jace uzvracenim stranama štita, znatno duljim i ravnijim, po stranama mnogo slabije zaokruženim pokriljem i znatnijom velicinom tijela. Duljina: 27—31 mm. Sekundarni intervali imaju cesto više-manje jasno izražene lancaste elemente, tercijarni intervali su iste jakosti, katkad još jaci od sekundarnih intervala, primarni su intervali, kao u C. bjelasnicensis-a, preinaceni u pravilna, regje djelomicno nejasna lancasta rebra. C. transfuga se vrlo lako razlikuje od C. versicolor-a svojim jacim tercijarnim intervalima, koji su u C. versicolor-a tek vrlo slabo izraženi, zatim kracim, manje oštrim i nepravilnim lancastim elementima, od C. Illigeri-a, naprotiv poglavito time, što su mu lancasta rebra pretvorena u primarne intervale. Nalazište: u gorovitoj okolici Sarajeva u društvu C. Illigeri-a u jasno izraženim, prelaznim oblicima. Rijedak. Pasmine: C. Scheidleri-a, što su do sada poznate s Balkanskog poluotoka, mogu se sada razlikovati ovim nacinom: 1. Pokrilje bez lancastih intervala, primarni, sekundarni i tercijarni intervali jcdnake jakosti.........................Illigeri — Pokrilje s primarnim lancastim intervalima ili barem sa jasnim lancastim elementima.........................2 2. Tercijarni intervali vrlo jaki, i to koliko i sekundarni ili još jaci od ovih....................transfuga Apf. i subsp. [Ovamo spada kao visoko planinska potpasmina: bjelasnicensis Apf.] — Tercijarni intervali vrlo fini, mnogo slabiji od sekundarnih..........................................................................3 3. Manja, vratni štit uži, postrani mu rubovi straga slabo uzvraceni versicolor Friv. — Veca, širi vratni štit, postrani joj rubovi straga jako uzvraceni: a) skulptura pokrilja izbija vrlo slabo ili je djelomicno izbrisama; simulator Kr. b) skulptura pokrilja jako izražena.......simulator v. serbicus Hopffg. Po tome se Carabus Scheidleri dijeli na 4 glavne pasmine, koje su geografski prilicno dobro omegjene, izuzevši pasminu Illigeri-a., koja se nalazi u južnoj Bosni, gdje živi i pasmina transfuga; pomocu ove pošljednje prelazi, kod Sarajeva, Carabus Scheidleri u istocno balkanske pasmine (simulator i versicolor). Sistematski redaju se recene cetiri pasmine ovako: A. Scheidleri Illigeri Dej. Rasprostranjenost: Hrvatska do južne Bosne. a) curtulus Gglb. Planinska podrucja visokog gorja središne i južne Bosne. B. Scheidleri transfuga Apflb. Južna Bosna, humsko podrucje. b) bjelasnicensis Apflb. Južna Bosna, alpinsko podrucje. C. Scheidleri versicolor Friv. Istocna Rumelija. (Balkanska pasmina.) D. Scheidleri simulator Kr. Sjeveroistocna Srbija sa var. serbicus Hpffg. 2. Nebria Ganglbaueri n. sp. Stoji izmegju vrsta Nebria bosnica i N. aetolica, sa prvom je ali srodnija. Razlikuje se od vrste N. bosnica drugacijom gragjom vratnog štita i, imenito u ?, ponešto duljim, straga jace proširenim pokriljem; od vrste N. aetolica, kojoj se približava gragjom vratnog štita, razlikuje se vec po mnogo kracim pipcima, po znatno kracem pokrilju te po vratnom štitu, koji je sprijeda širi, prama bazi jace sužen, zatim po tome, što su mu stražnji uglovi vratnog štita dulji, oštrije istaknuti, izrazitije šiljastokutni i prama vani okrenuti te po užim i nejasnije istaknutim postranim rubovima vratnog štita, po smolasto-smegjoj — umjesto crnoj — boji gornje strane. Prednji rub vratnog štita mnogo uže izrezan, nego u vrste N. bosnica, prednji uglovi mnogo tubastiji i mnogo manje na oskok, vratni štit po stranama sprijeda mnogo jace zaokružen, a pred bazom mnogo jace i naprasnije sužen, sa šiljastokutnim, prama vani upravljenim stražnjim uglovima. Glava ima, kao u vrste N. bosnica, sa svake strane kraj ociju samo po jednu supraorbitalnu setu. Duljina 8—10 mm. Visoko gorje sjeverne Albanije. Na Koritniku, alpin, na rubu sniježnog podrucja. Ta nova vrsta dosta je slicna i vrsti Nebria Apfelbecki Gglb., nu od ove se znatno razlikuje mnogo vitkijim i ponešto duljim pipcima, mnogo više zaokruženim, pred bazom jako izvijeno suženim vratnim štitom, mnogo manje izbocenim, tubastijim prednjim uglovima te šiljastokutnim, prama vani upravljenim stražnjim uglovima vratnog štita, duljini i manje sploštenim, po stranama jace zaokruženim. grubije i dublje prugastim pokriljem te pomanjkanjem druge supraorbitalne sete sa svake strane kraj ociju. 3. Trechus (s. str.) albanicus n. sp. Po obliku i velicini blizak Trechus-u obtusangulus Gglb., od ovoga se lako raspoznaje po inakom obliku vratnog štita i po ponešto duljem pokrilju. Vratni štit ima male, vrlo kratko izbacene, pravokutne stražnje uglove, koji ne izbijaju prama vani; na bazi vratnog štita manjka oblucasta brazda, ali se na njemu nalazi duboka bazalna jamica. Uslijed takove gragje vratnog štita spada u srodnu skupinu Trechus pulchellus, od ovoga i od svih srodnika mu znatno razlican plosnatim i opruženim ustrojstvom tijela, imenito mnogo duljim i ravnijim, po stranama gotovo paralelnim pokriljem. Duljina 30 mm. Sjeverna Albanija. Na Koritniku kod Lume, visokoalpin. U oblasti plemena Lume. 4. Pterostichus Malissorum n. sp. Blisko srodan sa Pterostichus Meisteri, od ovoga razlican nešto kracim vratnim štitom, koji se pred bazom slabije suzuje, — još plosnatijim pokriljem, imenito mnogo plosnatijim, gotovo ravnim dijelovima izmegju njih, živahnom metalno-zelenom ili plavkasto-zelenom gornjom stranom i jednolicno crnim nogama, kao i poprecno nešto manjom velicinom. Pipci crni ili crnkasto-smolasto-smegji, zadnji clanci i baza prvoga clanka manje više crvenkasti; ticalo crvenkasto smolasto smegje, na bazi tamnije, pandžice crvenkaste. ? Šesti abdominahii sternit ima kao u Pt. Meisteri-n u sredini grbicastu, plosnatu kvrgu, koja se u obliku plosnata povora produljuje do šiljastog ruba. Od Pt. Walteri-a. Rttr. se razlikuje širim, plosnatijim,