FERAL TRIBUNE,
25.10.2003
Kada sam rekao da se selim u Hrvatsku, Pekic se najednom smracio i oborio glavu. “Tvoja velika pogreška”, rekao je. “To je mala sredina, zatvorena u vlastiti jal. Hrvati te nikad nece prihvatiti.” Ubrzo smo se oprostili; bio je to naš konacni rastanak. Nakon dva ili tri mjeseca, kad sam vec živio u unajmljenom stanu u Rovinju, Pekic se javio telefonom iz Londona i rekao mi: “Više se nikad necu vratiti u Beograd, to je za mene
Legenda o srebrnoj ruci
Autori: MIRKO KOVAČJedne prohladne veceri, negdje oko ponoci, nazvao sam iz Kluba književnika Boru Pekica i rekao mu: “Došao bih da se oprostimo. Napuštam Beograd.” On je bio nocna ptica. U bilo koje doba nakon ponoci – uvijek ste dobrodošli. Mislim da je bila kasna jesen, možda kraj studenog 1991. godine. Vec sam bio puno toga rasprodao, pa i auto, tako da smo uzeli taksi od Kluba književnika do Malajnicke ulice na Vracaru. Moja supruga voljela je Pekica, napravila mu je portret sa srebrnom rukom i cesto ga hvali .....
Članak dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.
Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.