Sa novog hrvatskog Parnasa primismo dvije važne prinove; jednu dramatsku i to Tresicevu „Finis reipublicae" i Nasorovu „Živanu", misticki epos u devet pjesama. Mi cemo o ovim odlicnim pojavama opširnije progovoriti. * Upravo je izišlo iz štampe deseto kolo knjiga Srpske književne zadruge. U njemu su ovih sedam knjiga: 1(65). Lažni car Šcepan Mali, istoricesko zbitije osamnaestog veka, od Petra PetrovicaNjegoša, za štampu priredio i protumacio Dragutin Kostic, a predgovor napisao jaša M. Prodanovic. 2 (66). Putešestvije po Srbiji joakima Vujica, prva knjiga, sa slikom pišcevom, planom staroga Beograda i 13 slika u tekstu, za štampu priredio i tumacenje i predgovor o životu i radu pišcevu napisao jovan Erdeljanovic. 3 (67). Pricanja Vuka Dojcevica, skupio i složio Stjepan Mitrov-Ljubiša, prva knjiga, za štampu priredio i tu macenja napisao Lj. jovanovic. 4 (68). Ljudsko srce pripovijetke i slike Ilije Vukicevica, sveska prva, sa slikom pišcevom i s predgovorom o životu i radu njegovu od Lj. jovanovica. 5 (69). Na selu i prelu, pripovijetke Paje Markovica-Adamova. 6 (70). Cica Goriot, napisao Honore de Balzac. preveo s francuskoga i napisao predgovor o vživotu i radu pišcevu jovan M. jovanovic. 7 (71). Život Venijamina Franklina, s engleskoga preveo i predgovor napisao cedomilj Mijatovic. Sva dosadašnja kola knjiga mogu se dobiti preko povjerenika ili neposredno od uprave Srpske književne zadruge i to: II. i IV. po cijenu od 7, III. po cijenu od 6. I., V, VI, VII., VIII., IX. i X. po cijenu od 10 K. Ko kupi Zadruginih knjiga preko 100 kruna ima rabata 40%; preko 80 kruna ima 35%, preko 60 kruna ima 30%, a preko 40 kuna ima 25% rabata. * „Matica srpska" izdala je 99. svesku knjiga za narod iz zadužbine Petra Konjevica pod naslovom „ Vinogradarstvo", napisao jovan Živkovic. I. dio. Podizanje i njega vinograda. Vješto pisana knjižica izvrsno pristaje uz druga ovaka Maticina izdanja, košto su M. Petrovicevo: Poznavanje zemlje (sv. 19), Popravljanje zemlje (sv. 22.); Dejanovicevo: Uvod u nauku o vocarstvu (sv. 33.), Podizanje podloga i kalamljenje plemenitih vocaka (sv. 34. i ??.); jovanovic Milanovo: O bostanu (sv. 81.); Mihajlovicevo : Kratke bilješke iz vocarstva (sv. 85., 86 i 87.), pa I. Mašireviceva djelca o pcelarstvu (sv. 37., 80., 90. i 93). * Dr. Fran S. Gundrum Oriovcanin: Duhan. Cijena K2 40. Naklada pišceva. Zagreb Tisak Brace Kralj 1902. Gospodin pisac može mirne duše vjerovati, da je u ime svoje nauke pružio našoj popularno naucnoj knjizi izvrsno djelo. Ono je zaista uspjelo koliko bogatstvom i raspravljanjem sadržine, toliko i stilom, koji zanimljivo gradivo cini zanimljivijim i pristupacnijim, tim više, što se ni u kutkamo vecim literaturama o duhanu nije mnogo pisalo, dakamo li u nas. Mi knjigu najtoplije preporucujemo s nadom, da ce nam Gundrumovo pero, koje se je s njome toliko vidno u nas istaknulo na polju popularnonaucne knjige, što prije opet prionuti uz novi koji rad na polju narodnoga zdravlja. * Književni listovi na Cetinju. U mjesecu julu 1871. izišao je na Cetinju prvi književni list u Crnoj Gori. To bješe „Crnogorka", list za zabavu, književnost i pouku, kao prilog politickom listu „Crnogorcu" (docnije „Glas Crnogorca"), a pod uredništvom S. Popovica. Izišla su do konca godine svega 23 broja i onda je prestala zbog slaba odziva pretplatnika. 12. januara 1884. ?????nuta je nanovo „Ornogorka" kao nedjeljni list, na jednom tabaku, a pod uredništvom j. Pavlovica. No i novi pokušaj bješe i opet kratka vijeka, jer vec u dvadesetom svome broju od 7. juna donosi na celu: „Mrtvacki oglas Crnogorki", te poslije toga izagjoše još tri broja i list prestane opet sa 23. brojem, isto zbog slabog odziva pretplatnika. 26. jula iste godine nastavila je „Crnogorka" dalje izlaziti, kako je i prije iziazila i pod istim uredništvom do konca godine i u novoj 1885. godini do 25. broja. S tijem brojem svršila je „Crnogorka", a zamijenila je samo po imenu „Zeta" pod novim potpisnim urednikom Kovacevicem. No i „Zeta" je bila iste srece kao i „Crnogorka", jer je vec s 20. brojem 1885. zapela. Prema prilikama i okolnostima svakiput su listovi bili valjani i birane sadržine. 1889. pokrece na Cetinju dr. L. Tomanovic mjesecni književni list „Novu Zetu". Tomanovic je okupio oko „Nove Zete" prilican broj valjanih radnika i list mu bieše valian i obilat, ali ne bi ni on duga vijeka, no poslije dvije godine i cetiri mjeseca prestade izlaziti zbog toga, što se Tomanovic prima drugoga posla. God. 1895. poceo je izlaziti kao organ „Gorskog Vijenca" mjesecni književni list „Luca" pod uredništvom „književnog odbora". 1897. preuzima uredništvo „Luce" mladi profesor L. Perovic, kojega ostavlja na cjedilu „književni odbor", te „Luca" donosi ponajviše narodno blago od mladijeh ucitelja i mlagjijeh snaga, inace se po sadržaju vidi, da je nevicni, mladi urednik dosta oskudijevao s radovima boljijeh i priznatijeh književnijeh radnika. Tu su vecinom radovi novajlija. Pod njegovim uredništvom izlazio je list do konca 1900. godine, kad se urednik oprostio sa citaocima i list — prestaje izlaziti pod tijem imenom, a sa pocetkom 1901. društvenim organom „Cetinjske citaonice" i „Gorskog Vijenca" postaje novi „Književni List", a pod uredništvom „književnog odbora". U prvom broju novoimenog društvenog organa propraca se prestanak „Luce" sa „Dvije rijeci programa" ne baš na pohvalan i dostojan nacin. Taj isti „književni odbor" — moguce zbog licnijeh stvari — bio je udionikom dosadašnjeg neuspjeha društvenog organa, jer je urednik „Luce" bio megju njima „jedna slamka megju vihorove". „Književni List" dosad je donio nešto valjanijeh i lijepijeh radova iz pera i starijeh književnika, ali ipak nije opravdao onaj neumjesni izraz „dosadašnjeg neuspjeha", niti se pokazao, da „vješti goru lome", no mu se mora primjetiti, da nekoji clanovi toga „književnog odbora" društveni organ u nekim „kritikama" i „bibliograiijama" upotrebljavaju za licne zagjevice, što nikako ne može da bude u korist društva, ci