* Današnji broj prikazasmo ilustrativno idili, što sred grada, što na polju. Tu su dvije slike našeg starog saradnika M. Liebenweina, cija je vještina u prikazivanju našega naroda i naših krajeva dovoljno poznata našim citaocima. Jedna nam slika prikazuje prizor iz naše oaršije, gdje seljak pazari sa sarajevskim španjolskim jevrejima, a druga jedan prijedio iz okolice sarajevske, gdje borave naši muslimani, uživajuci u lijepoj i bogatoj božijoj prirodi. — S. Fiirst iznio nam u svojim slikama cetiri zanimljive tacke sa sarajevskoga Bistrika. Na jednoj je prikazan sokak, kojim tece nizbrdice potocic Bistrik, po kojemu i dobi ovaj prijedio ime. Ovaj potocio kadikad silno naraste, te sa sobom doplavi u Miljacku hrpe pijeska i kamenja. Na drugoj je uzani sokacic u Hrvatinu, koji cini desno krilo ovog predjela, Na jednoj je naslikana kucica, što se diže na ponajvišoj tacki ovoga kraja, a na drugoj opet džamija. Sve su zgrade drvenjare, jer sve potjecu iz starijeg doba. Pošljednja slika prikazuje nam motiv kraj mocvare * Prizori sa proslave cetrdesetgodišnjice hrv. ???vackog društua „Kola" u Zagrebu. Od 14. do 17. augusta o. g. bio je Zagreb svjedokom vanredno važne kulturne svecanosti. Tih dana proslavilo je Hrvatsko pjevacko društvo „Kolo" cetrdesetgodišnjicu svoga opstanka. Sav je grad osvanuo u svecanom ruhu — šarenilu i zelenilu, a „Zapadni perivoj", gdje se je stjecalo najviše opcinstva i odigrala jedna od najvažnijih tacaka programa, bio je pretvoren u malu izložbu kicenih paviljona, sve ljepši od Ijepšeg. 14. augusta bio je na obim kolodvorima docek brojem na hiljade gostiju, što pjevaca, što posjetnika iz Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, BosneHercegovine, Istre, Kranjske i Štajerske. U svem su ucestvovala 53 pjevacka društva, što u zborovima što u odaslanstvima iz recenih zemalja, megju kojima jedno iz Štajerskog Graca, tri iz Kranjske, te jedno iz Ceške, naime praški „Hlahol", i sva kulturna udruženja zagrebacka. Dne 15. otpocela je svecanost, kad je nepregledna povorka pod šumom barjaka krenula iz zgrade „Kola" u prvostolnu crkvu. Iza toga sve se sleglo pred umjetnicki paviljon na Akademijskom trgu, gdje je gradski nacelnik gosp. pl. Mošinsky držao pozdravni govor u ime glavnoga grada Zagreba, a poslije pozdrava pjevackim društvima i gostima, što ga je izbesjedio predsjednik „Kola" i „Saveza hrvatskih pjevackih društava" g. Krešic i svecanih besjeda g. Svrljuge, predsjednika hrv. glazbenog društva u Osijeku, u ime izvanjskih pjevaca te g. proi. Milera u ime biskupa Drohobeckog, — gospogja gradonacelnikovica ovjencala zastavu „Kcla" pocasnom vrpcom. Po podne bijaše pucka zabava u perivoju Maksimiru, kamo se zgrnulo oko 20.000 duša, a pjevalo 1.000 pjevaca. — Najvece oduševljenje nastade, kad se procuše uzvici, da dolaze Cesi, koji istom toga dana na vecer prispješe. Burno pozdravi narod pjevacko društvo „Hlahol" iz Praga, koje u otpozdrav otpjeva jednu cešku, pa jednu hrvatsku pjesmu. Narednog dana obdržavan je kongres „Saveza hrvatskih pjevackih društava", zatim banket, najzad u hrv. zem. kazalištu koncerat, pri kojem su se natjecala pjevacka društva pojedince. Dne 17. augusta zakljucena je svecanost matineom u hrv. zem. kazalištu, gdje se iskazaše: ggja pl. Sram (proslov dra Harambašica), solopjevanjem ggja Briickl te gg. Cammarota (kompozicijama mladog hrv. talenta g. Hatsea iz Splita) i Vulakovic, sve clanovi hrv. zem. kazališta; zatim pjevaše „Kolo", pa ceski „Hlahol", a najzad svi pjevaci zajednicki. Po tome, što su svecanosti trajale puna 4 dana a u njima ucestvovali svi slojevi gragjanstva, može se prosuditi, kako je upravo jednodušno Zagreb shvatio proslavu „Kola" velevažnim momentom u hrvatskom kulturnom životu. S te proslave donosimo tri slike znacajnih prizora, koje se vec svojim naslovom raziašnjuju. Napomena Slika: “Sa proslave cetrdesetgodišnjice hrvatskog pjevackog društva „Kola": Nacelnik A. pl. Mošinsky cestita „Kolu". ,dostupna je u pdf-u.