INFOBIRO: Publikacije
GOSPOJINSKO DRUŠTVO U SARAJEVU

NADA,

GOSPOJINSKO DRUŠTVO U SARAJEVU

Autori: K.N.

Kaogod što ranjenomu ratniku zavoj, što mu ga privije ženska ruka, ukida polovicu bola, tako i darak, udijeljen u zgodnu casu isamilosnim srcem utažava dvojaku muku muku gladi i poniženja. A mnogo je tih potrebnih u velikom gradu! Ima ih što se i ne pokazuju na bijelu danu, da traže javne samilosti, pa roneci suze iznemoglosti, snivaju o mrvicama, štono otpadaju od bogataškoga stola; snivaju..., snivajuci uzdišu, uzdišuci kriju se megju cetiri opala zida, neka ih ljudstvo ne vidi, da živu i oskudijevaju. Još je više onih, što ocima prose, a ruke ne pružaju. A mnoštvo ih je, što svojim krvavo zaragjenim novcicem, koji ne dostaje ni da se želudac suhim kruhom umiri, žele postici krepciji zalogaj onom bakrenom parom, s koje kaplje znoj napora, onim zadovoljstvom, kojim imucan covjek objed svoj uživa, zadovoljstvom: da ga i oni mogu uživati novo za gotovo. Da olakša ovu tešku nevolju siromahu, Providnost je stvorila samilost, a geniji svih naroda i vij ckova, kada hoce zorno da je prikažu, slikaju je u vidu žene. I veleum ljudski nije ni mogao dati dostojanstvenije tijelo pojmu milosrgja, nego kada je segnuo za likom onih, što su nam majke, supruge, sestre ... Pronicavo oko njezino umije da cita sa lica onih, što oskudijevaju, a ne tuže se. Samilosno srce žene upravlja njezinim korakom i dovodi je u one skrovite zakutke, gdje se u zagušljivu vazduhu udomila bijeda, te darežljivom rukom utire suzu pacenicku . * I Sarajevo je za balkanske prilike neki velegrad sa svojim sjajnim i tamnim stranama. Nu i ono imade srdaca koja pomažu. Bilo je to prije dvadeset godina, kadno se udružilo pedesetak uvaženih gospogja sarajevskih, da pod pokroviteljstvom blagopokojne barunice Johane Appel, supruge Njegove Preuzvišenosti zemaljskoga poglavice Ivana baruna Appela, a pod vodstvom pokojne barunice Auguste Cnobloch vrše poziv milosrgja pod Trebevicem, doprinašajuci i same novcanih žrtava, te sakupljajuci megju sugragjanima sredstva za izdašno djelovanje. A gragjanstvo sarajevsko shvatilo je covjekoljubivu namisao svoga Gospojinskoga Društva. Ono je doprinašalo, gdje i kadagod bi se pojavile plemenite clanice; a našlo se i dobrotvora izvan Sarajeva, koji su prigodice darovali znat. nije svote u cijelji društva. Evo kako se je Gospojinsko Društvo opcim odzivom granalo i donosilo sve obilnija i obilnija ploda. Dok je pri postanku svom imalo tek pedeset clanica, a rasturilo prve godine megju siromake grada oko 4000 kruna što u gotovini i hrani, što u odijelu i drugim vrstama potpora, ono danas broji preko 400 clanica, a zadnja (1902.) poslovna godina završila se je izdacima u cisto dobrotvorne svrhe u ukupnoj vrijednosti od 14.000 kruna. Godine 1890. otvorena je i pucka kuhinja, kojoj zemaljska vlada svake godine daje izdašnu novcanu pomoc. Lanjske je godine pružila pucka kuhinja potrebnima preko 82.000 obroka kruha, 33.000 obroka juhe i preko 38.000 obroka mesa i pecenke uz veoma neznatnu cijenu, a preko 14.000 kruhova i 7.000 rucaka besplatno. Prve godine iznašao je izdatak kuhinje 2798 kruna, lanjske 12.173 krune. Od svoga postanka do danas razdalo je ovo humano udruženje što u gotovini, hrani, odjeci i potporama druge ruke, što posredstvom svoje kuhinje svotu od preko 300.000 kruna megju siromake. Kad promislim o, kako cesto u ljudskom životu a u zgodan cas darak od samo nekoliko srebrnjaka može da otkloni katastrofu, zdjelica krjepke juhe da odagna ocaj i povrati sile koje zamiru, a topla haljinka da sacuva slabašno dijete od nesmiljene studi, pa kad suprotstavimo tim pogubnim casovima one skupne brojke, onda istom zastajemo udivljeni pred pomisli: koliko li je ovakovih preloma u ljudskom životu otklonilo ovo odlicno, u punom smislu rijeci požrtvovno društvo. * One nam brojke odaju, da je uspjeh polucen samo time, što je i svaka obicna clanica morala biti skroz prožeta preuzetom dužnosti, voljom i osjecajem covjecnosti. Pa kako svako humano udruženje stavlja sebi na celo najvrlije i najuvaženije svoje clanove, red je da se u ovom kratkom clanku sjetimo barem onih, što ih je sarajevsko Gospojinsko Društvo postavilo sebi za vodilje i pokroviteljice. Uzorito mjesto poslije blagopokojne prve pokroviteljice nastupila je na molbu društva njegova današnja pokroviteljica Njena Preuzvišenost Strana 117. barunica Vilma Kallay de Nagy Kallo, koja je u mnogo važnih društvenih slucajeva podstrekacicom, a uz to široke ruke dobrotvorkom. Poslije smrti prve predsjednice odlikovalo je društvo tom casti ggju Anu Schmidtmayer, a poslije nje gospogju Olgu Hormann, koja nakon više godina zamoli društvo, da je liši napornoga vodstva, kojega se zatim po želji društva primi današnja predsjednica, gospogja Marija Zerlauth, supruga zastupnika direktora državnih željeznica. Kroz toliki niz godina djelovanja društva, koje je sve vecma i vecma cvalo i dostiglo svoj današnji blagotvorni razvitak, zateklo je društvo i priznanje s najvišeg mjesta, da se ono u licima svojih današnjih prvakinja odlikuje javnim znakovima. Njegovo Velicanstvo naš premilostivi car i kralj udostojilo se najmilostivije podijeliti gospogji predsjednikovici Zerlauth i podpredsjednikovici Tereziji Wolf zlatni krst za zasluge .s krunom, a gospogji Mariji Seunik, upraviteljici pucke kuhinje i društvenoj blagajnici gospogji Ljubi Spahic, suprugi veleobrtnika i gradskog zastupnika, zlatni krst za zasluge. Dvorana Društvenog Doma na dan slalnog plesa u slavu dvadesete godine opstanka Gospojinskog Društva u Sarajevu. U cast toga odlikovanja obdržavan je dne 2. februara o. g. u “Društvenom domu” ples, jedan od najsjajnijih sastanaka, što ih je zapamtilo Sarajevo, kojom prilikom se opet društvo odužilo svojoj zadaci, spojivši ugodno sa korisnim, te je u dobrotvorne svrhe pala velika svota. Iz toga odlicnog sastanka prikazujemo ovdje sliku o dekoraciji jednoga diiela dvorane, koju je neosporivo umjetnickom rukom izveo muzealni kustos, gosp. dr. Ciro Truhelka. I naš list ne može a da sa svoje strane ne iskaže priznanje trudbenicama ovoga covjekoljubivoga udruženja, te u današnjem broju iznosi slike toliko zaslužnoga predsjedništva i marnoga odborništva uz iskrenu želju: neka u duševnom zadovoljstvu nagju zasluženu nagradu!

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.