Podzvizd Na po puta izmegju Kladuše i Vranograca diže se nad malim muslimanskim seocetom podor grada Podzvizda. Brdo, na kom se uspeo grad nije visoko, ali je na sastavku dvaju dolova, te je tako posve zgodno, da brani prolaz onim krajem, tim više, što je bar ponešto nadvisilo i sva izokolna brda ko Prokres, Kladno, Razbojište. To brdo nije krševito, vec ga je zaodjela trava svojim zelenilom, nu ipak se podiže dosta strmo iz dola, a na vrhu prelazi u plosnatu, jajoliku glavicu, opasanu gradskim zidovima. Grad Podzvizd jeste bez sumnje jedan od najstarijih gradova, što ih imamo u današnjoj Bosni, a zvao se starinom Krišcici, po plemenu Krišcica, koji su stanovali oko Podzvizda, Vranograca i Cavice. Ali uz ime Krišcici spominje se vec vrlo rano drugi naziv mjesta "Podzvizd", a u popisu župa zagrebacke biskupije iz godine 1334. navodi se i crkva sv. Martina u Podzvizdu. Ako i veli Lopašic u svojoj knjizi "Bihac i bihacka krajina", da su Krišcici 1456. dozvolom kralja Vladislava sazidan Podzvizd i Vranograc, to nam vec jedan pogled na grad Podzvizd svjedoci, da je taj grad bar vec nekoliko stoljeca prije te godine postojao. Vršak oble humke, koja se diže sa svih strana pravilno iz dola, nadvisio je naime, visok toranj one vrste, koja spada megju najstarije sredovjecne gragjevine. Ta kula imade 15 m u promjeru, a visoka je 12 m. Isprva bijaše okrugla, ali valjda je vremenom zid oslabio, ako je i bio preko 2 m debeo, te ga pojaca še vanjskim kamenim ozidom, koji je dobio oblik dvanaesterokuta. Možda se taj popravak obavio u god. 1456, u kojoj je po Lopašicu nastao tai grad. Ulaz u kulu bijaše 4 m poviše nad zemljom tako da nije niko mogao uci u nj bez ljestava. U nuždi povukli bi stanovnici te ljestve u kulu, tako da neprijatelj nije mogao doci do visokih vrata, prije nego li bi se predala posada. U kasnije vrijeme prizidaše uza zid pred vrata mali drveni cardacic, a do njega sizahu sa zemlje drvene stepenice, tako da je sad ipak bilo lašnje uci u kulu. Uspev se u nju, uljegao bi i okruglu sobu. Pod njom bijaše tijesan bunar, koji se upotrebljavaše bud kao tamnica, bud kao spremnica za hranu. Iz te sobe penjalo se ljestvama navrh kule. Taj vrh opasao je nekoc vijenac ozidanih zaštita, a u njima bijahu puškarnice ili prozorcici, na koje bi vojska sipala kamenje ili vrelu vodu i smolu na napadace. Drveni krov dizao se nad tim gornjim prostorom kule. Razumije se, da je sve što je u kuli bilo od drva istrunulo, a i sama kula se napola oborila, jer je sprve bila bar 20 m visoka. Takove kule u koje se je ulazilo tek u stanovitoj visini iznad zemlje, bijahu obicne po svoj Evropi u ranije doba srednjega vijeka. Nijemci ih zovu danas "Bergfrit", Francuzi "donjon". Cijela konstrukcija te kule tako je starinska, da njen osnutak valja pripisati barem XIII. vijeku, a moguce da ga je pleme . Krišcicko sazidalo malo nakon provale Tatara, kada mu je kralj Bela IV. podijelio grad kao nagradu za junaštvo u boju protiv Tatara. Tu kulu, koja danas st.oji pusta i na po oborena kao spomenik davno uminulog vremena, paše naokolo eliptickim smjerom zid te zagragžjuje grad jajolika oblika, koji je na jednoj strani nešto zašiljen. S jedne duže strane grada nalazi se ulaz u grad u maloj cetverastoj izbici, prizidanoj uz gradski bedem, a opasanoj debelim zidovima. Na toj kapi-kuli sagragjena je drvena malešna džamija, u kojoj su nekoc klanjali muslimanski naseljenici Podzvizda. Do te zgradice prislonila se uz vanjski zid zgrada duga 8 m, a široka 4 m, u kojoj su nekoc stanovali stražari kapije. Danas u te zgrade nema ni krova ni stropa, tek ostaše puste zidine. Sa zapadne strane uzidana je u bedem druga, nešto prostranija zgrada sa tri odjela, koja je služila zapovjedniku grada kao stan, a sa protivne strane gdje se bedem gotovo u šiljak suzio, nalazi se još mala osmerouglata kula. Ulaz u kulu uzdiže se za 1 m nad podom. Ta kula viša je od gradskog tla za 6-5 m, nu s vanjske je strane grada, gdje se krš strmo obara niza stranu blizu 12 m visoka. Imala je tri sprata. Donji ispod ulaza bijaše 4 m dubok uzak podrum, nad njim sprat sa ulaznim vratima i sa tri unakrst poredana malena prozora, koji su služili kao puškarnice. Ta soba bijaše oko 2-5 m visoka, a nad njom se dizaše treci sprat 3 m visok sa nizom tijesnih puškarnica. Na vrhu kule bijaše još cetvrti sprat ozidan samo džrvenim gredama, ali taj je istrunuo sa krovom. U Podzvizdu opazicemo razne gragjevne periode. Najstarijoj pripada velika ku!a na sredini, a pred njom vigjaju se tragovi zidina malešnog obora, koji se nekoc prislonjao uza nju. Mlagjoj periodi pripada restauracija te kule, zbog koje se njena, isprva okrugla obodnica pretvorila u mnogokutnu, a bedem što opasuje taj stariji grad i zgrade uza nj, sazidani su vec u tursko doba. Natpis koji se nalazi vise ulaznih vrata, veli, da je taj bedem sagradio neki Mustafa paša za vlade sultana Mahmuda. Natpis nije potpun pa na njem nema ni godine. Najmlagja od tih gragjevina jeste osmerouglasta kula na istocnoj strani, koju narod, po nekom Pašicu, zove Pašicevom kulom. Podzvizd dijelio je uvijek sudbinu Vranograca. U njem je bilo ishodište plemena Krišcica, koji su posjedovali taj kraj, a sam grad zvao se u starije doba Krišcici. Za turskih ratova na Krajini pocesto se spominje Podzvizd: 1553. i 1558. god. porobi ga glasoviti Malkoc-beg, ali ga ne mogaše osvojiti, vec i nadalje osta u vlasti Mikulicica, starješine plemena Krišcica, kog je 1563. u njem držao osam stražara, da cuvaju gradsku kapiju. 26. septembra 1576. osvoji ceta Turaka grad, ali ga nabrzo morade ostaviti. I slijedece godine 1577. 29. septembra provališe Turci pod grad, a stražari, koji vec dulje vremena ne dobiše place, predadoše im ga dobrovoljno, nu vec god. 1578. osvoji ga i opet general Khevenhiiller i povjeri paski kapetana Bjelavica. 1580. god. odluci ratno vijece u Gradcu, da se Podzvizd razori, da ne bi bio zakloništem turskim krajišnicima. N u taj se zakljucak valjda nije izvršio, jer ga Turci obraniše. God. 1636. potisne general Vuk Frank