Relations des Roumains avec les Serbes, les Bulgares, les Grecs et la Cratie eu liaison avec la Question MacedoRoumaine par Ilie Barbulescu, professeur de Slavistique a G universite de Jasi membre correspondant et laureat de G academie Roumaine. Jasi 1912. Cijena 5 franaka. Ilija Barbulesku, profesor slavistike na univerzitetu u Jašu, nije nepoznat srpskoj publici. 1908. ,god, izišao je u izdanju Kolarceve Zadužbine prijevod njegova djela. „Rumuni prema Srbima i Bugarima". Ovaj rad, ciji naslov ispisasmo gori, razvija i proširuje istu temu. Glavna mu je teza da dokaže ovo dvoje: u macedonskom pitanju Rumunija treba da pomaže srpsku, a ne bugarsku politiku. Osim politickih momenata za to govore i stvarni argumenti, kojih Srbi u pogledu na Macedoniju imaju više od Bugara. Drugo ima da podkrijepi prvo i da istakne, da je od XIV.—XVII. stoljeca odnošaj Srba spram Rumuna bio najživlji od svih balkanskih Slovena i da, prema tom, ta stara tradicija može poslužiti kao primjer i za sadašnjost i buducnost. Djelo je odlicno dokumentovano i pisano s mnogo razumijevanja i daje vrlo zanimljivih rezultata za postavljena pitanja. Srbima kompozitorima! — Za proslavu desetogodišnjice „Prosvjete" spjevao je g. Aleksa Šantic himnu „Prosvjete." — Ovu himnu trebalo bi komponovati za muški i za mješoviti zbor. Radi toga se Glavni Odbor „Prosvjete" obraca Srbima kompozitorima molbom, da ovu himnu komponuju: Podignimo zublje svete Nek ozare svod Balkana! Nek plamenja zlatna lete Od Timoka do Jadrana! Svuda gdje se magla svodi Nek svjetiljke žive gore. — Sjaj prosvjete nek nas vodi Milom casu srpske zore! Omladino, preni! leti! U te gleda narod cio! Ti mu slave lovor spleti On ti vjecni spomen bio! Podignimo zublje svete Nek ozare svod Balkana! Nek plamenja zlatna lete Od Timoka do Jadrana! Nadmetaci treba da pošalju kompozicije najdalje do 25./VII. (7./VIII.) 1912. god. Glavnom Odboru „Prosvjete" u Sarajevo. — Honorar za onu kompoziciju, koju Odbor za proslavu desetogodišnjice usvoji, iznosice 200 kruna. Književni jubilej. Pocetkom juna proslavio je u Sofiji svoj dvadesetpetogodišnji naucnoknjiževni jubilej bugarski književnik, slavista, akademik, profesor slovenske filologije na univerzitetu i podpredsjednik Bugarske Akademije Nauka Ljubomir Miletic. Njegovi mnogo brojni ucenici, univerzitetski profesori, književnici, akademici, ucitelji prirediše svecano akademsko jubilarno vece u cast slavljenika. Izmedu ostalih pozdrava istice se pozdrav ministra predsjednika I. Evg. Gešova i ministra prosvjete St. Bobceva. Dositije Obradovic kod Bugara. Bojan Penev, bugarski književnik napisao je lani u „Srpskom Književnom Glasniku" jedan clanak pod natpisom: Dositije Obradovic kod Bugara. Sada je Penev razradio i dopunio taj rad i štampao ga kao vecu studiju u izdanjima Bugarske Akademije Nauka knj. III. pod naslovom: Dositije Obradovic u nas. „Književni Glasnik" hvali to djelo kao valjan naucni prilog o Dositiju. Savez Slovenskih Akademija. U Petrogradu se održao važan kongres, koji je sklopio nov savez slovenskih Akademija Nauka, koji ce imati ne samo naucnog, nego i kulturnog znacaja. Inicijativu za izvršenje ovog znacajnog saveza uzela je Ruska Akademija Nauka ili njezin odsjek: „Odjeljenje za ruski jezik i književnost". Na kongresu su bile zastupljene sve slovenske akademije sjem krakovske (poljske). Delegati su zakljucili da ostale akademije pristupe savezu kao ravnopravni clanovi. Cilj je saveza: 1. Da se zajednicki preduzimaju veliki poslovi; 2. Da se pomogne zajednicki rješavanju opštih pitanja slonenske filologije sazivanjem narocitih kongresa za izvjesnu oblast te nauke. Savezom upravlja jedna od saveznih akademija po tri godine. Redovni skupovi saveza bice najmanje jednom u tri godine. Clanom saveza može biti svaka slovenska akademija po želji, a ucena društva po izboru. ,,Biser". 1. Juna poceo je izlaziti u Mostaru list za širenje prosvjete medu Muslimanima u Bosni i Hercegovini. Vlasnik i izdavac lista je: Prva muslimanska nakladna knjižara MuhamediBekir Kalajdžic, a ureduje ga redakcioni odbor. List izlazi dva puta mjesecno 1. i 15., cijena mu je za dake, mualime i talebu u Bosni i Hercegovini na godinu 3 krune, za ostale K 6— a za sve druge zemlje 10 franaka. Kulturna društva u Bosni. Pred nama su izvještaji kulturnih društava kod nas: Prosvjete, Napretka i Gajreta. Smatramo za dužnost da iznesemo glavne stavke iz izvještaja ovih društava, kako bi naša javnost dobila sliku o jacini pojedinih ovih društava. Prosvjeta je 1911./12. g imala 81 pododbor i 279 povjerenika. Cjelokupni prihod iznosio je 124.72851 K. Na štipendije i potpore izdato je 99.935ž98 K. Clanova je bilo 6765. Društvena godina završena je sa 30.794 63 K suficita. Ukupno imanje Prosvjete iznosi 548.19823 K. Gajret je imao prihoda 68.000 K i 2532 clana, koja su uplatila 6066 K. Na štipendije i potpore izdato je 47.427 K. Društvena godina završena je sa 15.520 K suficita. Gajret je imao u svemu 16 pododbora i 25 povjerenika. Ukupno društveno imanje iznosilo je 110.606 K. Napredak je imao u ovoj godini prihoda 50.58422 K. Na štipendije i potpore izdalo je društvo 32.90559 K. Ukupno cisto društveno imanje iznosi 159.447ž88 K. Besede pod gorom. Nedavno je u Beogradu izišla knjiga pod gornjim naslovom. Ona sadrži 14 beseda dr. Nik. Velimirovica, koje je on održao u Sabornoj crkvi u Beogradu. Besede se odlikuju svojim lijepim stilom i narocitom zanimljivošcu. One nisu napisane samo za duhovna lica, kao vecina do sada izišlih takvih knjiga, vec za sve inteligentnijeljude. Narocito se isticu besjede Opretcima i potomcima, Buducoj otadžbini i omladinskom pesimizmu. Knjigu je izdala vrijedna knjižarnica S. B. Cvijanovica u Beogradu. Cijena 3 din., krune. Uspjeh IV. Jugosloslovensne izložbe u Beogradu. Uspjeh IV. Jugoslovenske izložbe u Beogradu prešao je sva ocekivanja. Za nepuna dva mjeseca, koliko je izložba bila otvorena, od 14. maja do 10. jula, posijetilo je 15.168 posjetilaca. Prihoda