Sarajevska mahala Ferhadija 1850.-55.

BOSANSKA VILA,

Sarajevska mahala Ferhadija 1850.-55.

Autori: VLADISLAV SKARIĆ

Nije mi tacno poznato, šta sve spada u mahalu Ferhadiju, vec onako od prilike, koliko se dade vidjeti po bilješkama nufusteftera, po kome sam radio ovu stvar, mislim da joj spadaju kuce u Cemaluši od cikma-sokaka Fabrike do sinagoge; današnja ulica Ferhadija od katolicke katedrale do Imareta; Franje Josifa ulica od Cukovica ulice do Kujundžiluka, ali samo sjeverna strana. Od pobocnih ulica Jelica, Cukovica i Jevtanovica. Od godine 1850.—56. bio je u njoj muktar Gavro HadžiAvakumovic, koji je vodio spomevuti tefter. Sve njegove muktarske dužnosti ne mogu se vidjeti iz teftera, vec samo dužnost da kupi harac i hamriju. U tome je poslu vodio tefter, koga on zove nufustevter. Poceo je bilježiti 1850. i postupao je ovako. Na prvim listovima, uvijek na lijevoj strani, pobilježio je, kucu pelucu, svu mušku celjad, od najstarijeg do najmladeg, porodica sviju pravoslavne vjere u svojoj mahali. Uza svako celjade pribilježio je ko" liko mu je godina (bilo u 1850.). Docnije je dopisivao sve promjene u pojedinim kucama i porodicama, kao: smrtne slucajeve, rodenja, doseljavanje i iseljavanje. Te su bilješke obicno na desnoj strani, ali ih ima i na lijevoj ispod prvih bilježaka. Na drugim listovima dalje bilježio je kada mu je ko platio harac i hamriju. Obicno stoji, da je domacin platio harac za svoju bracu, sinove i momke. Osim toga bilježio je kada je i kome je predavao skupljeni novac. Harac je iznosio 15 groša na godinu i naplacivao se od svakoga muškoga celjadeta kad svrši desetu godinu pa sve do smrti. Tako n. pr. platio je harac Jovan Glišig u 81. godini. Izuzeti su bili, kako je poznato, svi koji su bili nesposobni za rad i tecivo. Zato je i zabilježeno kod Mice Ðuka, da je damlali. Hamrija je, kako sam saznao, porez na pice, koje se troši u kuci. Iznosila je ovoga vremena 77-a groša na porodicu. Nisu je placali samo oženjeni i familijarni ljudi, vec i samci, kao što su momci u Tašlihanu. Harac je naplacivan od januara do julija; jedanput u novembru. Ali kao da se racunalo, da mora biti naplacen do 3. januara. Na to se nije pazilo, kako se vidi po zabilješkama o predavanju skupljenoga haraca, u kojima stoje dani iz mjeseci: februara, marta, maja, juna i jula, a dva put novembra, kao datumi kada je harac predavan vlasti. U godini 1852. predani su haraci preko Antonija Jevtanovica, dvanaestoga majstora, i muktar je primio kao potvrdu edatahvil. Pri drugim predajama stoji zabilježeno obicno; p r edao sam u maliju sarafu. Ili stoji samo: u maliju. Jedanput: u haznu. 3. novembra 1854. predan je novac sarafu Rušidpašinu. Haraci onih ljudi, koji su stanovali izvan Sarajeva u kom drugom mjestu, naplacivani su obicno u natrag za dvije tri godina i o njima je vocen narociti racun. Ne stoji zabilježeno gdje su predavani i kome. Cudnovato je, što nema nigdje racuna od haraca iz 1851. godine, Bilo jje slucajeva, da je harac vracan, ali ne u ruke onih ljudi, od kojih je uzet, vec muktarima drugih mahala. Tako je 1855. vracen harac Lazara Jovanovica, momka u Boška Ostojica, muktaru Šundicu. Godine 1856. vracen je popu Kešelju harac od 1854. i 1855. Carkina išcije Petra Arsenica. Hamrija je zabilježena u tri godine, 1851., 1853. i 1854. Vrijeme kupljenja je dvaput jesensko (septembar i oktobar) a jedanput ljetnje (maj). Novac od hamrije predavan je na kapiju. God. 1851. predana je hamrija dvanaestom majstoru Antoniju Jevtanovicu. U tevteru su pobilježeni samo oni stanovnici mahile Ferhadije, koji su bili pravoslavne vjere. Ali ima jedan list hartije, na kome su zabilježeni i Jevreji, premda muktar od njih nije naplacivao ni haraca, ni hamrije. Od kuca, u kojima su etanovale pojedine porodice, poznate su mi samo nekoje. Svrzica kuce bile su na sjevernoj strani Themaluše negdje spram Jelica ulice. U današnjoj Cukovica ulici bile su ove kuce. Na gornjem cošku od istoka kuca Manojla Jevtanovica. Na donjem cošku sa iste strane Koste Petrovica Tešnjaka. Više nje na istoj strani kuca Josinice, koja je poslije prešla u svojinu Jove Cukovica. Na zapadnoj strani na gornjem cošku kuca Alekse Jelica. Do nje kuca HadžnAvakumovica. Do ovih Staniše Vasiljevica Ðoge. Do njega HapiTanasijnice (ne znam sigurno). U današnjoj Jevtanovica ulici na donjem cošku zapadno kuca Dimitrija Josipovica-Lakica. Više nje kuca Mice Cukovica. Do ove brace Mostica, pa onda jedna ili dvije nekih Jevreja. Jedna je, cini mi se, Sadina. Sa istocne strane, gdje je danas Hotel Evropa, prva gornja kuca (do džamije Ferhadije) ne znam cija je bila. Niže ove kuca brace Glišica. Do nje Cor-Mojina. Na cošku Sarandina i uz nju do Tašli-Hana (na današnjoj ulici Franje Josifa) Hadži-Lazara Jovanovica. U današnjoj ulici Ferhadiji bila je kuca Boška Ostojica ona, koja je i danas njegovih našljednika. (Nastavice se).

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje