(Glasnik zemaljsnog muzeja). Krajem prošle god. Izišla je i pošljedna knjiga za 1891. godinu „Glasnika zemaljskoga muzeja u Bosni i Hercegovini“ s obilatom sadržinom. Po uobicajenom redu pola se radova štampa cirilicom a pola latinicom. U ovoj su knjizi ovi radovi i to cirilicom: od Ð. Stratimirovica Opis polja Glasinca (opisuju se razni spomenici iz staroga i novijega vremena) str. 323.—334. ; Sa Glasinca izvještaj o ljetošnjem otkopavanju str. 338.—349. i pohvalna ocjena na knjigu našega poznanika s puta ljetošnjega po Bosni, prof. Ljube Miljkovica „Nauka o coveku“ str. 446—9; od Ðire Truhelke je u ovoj knjizi Starobosanski mramorovi str. 368.—387. Urednik Kosta Herman opisao je nadgrobni spomenik kneza Batica na str. 391. Ovaj je natpis, kako veli, više puta štampan, ali pogrješno; tek ga sada imamo dobra. Jedno mjesto u ovom natpisu, u kome se prica o smrti Baticevoj, radije bismo procitali: „Na dubokome me ??? doide“ uzevši drugo u rijeci Duboku kao grješku. Da je u obicaju sedmi padež s dometkom e kao i da se nalazi u starijem jeziku drugi padež licne zamjenice u znacenju prisvojne, dakle me mjesto moj — mislimo, ne treba ni spominjati. Viktor Apfelbek govori na str. 404.—412. o stjenicama i tim otvora niz popularnijeh zooloških rasprava. Kao dopunu onom što je izišlo u II. knjizi Glasnika za 1890. godinu dodaje Franjo Fiala „Predistorijska istraživanja na Sobunaru kod Sarajeva u godini 1891.“ (str. 424.—431). U odjeljku „Razlicito“ cirilicom su štampane „Ero“, saopšteno od Stevana R. Delica ucitelja i od poznatoga našega saradnika Luke Grdica Bjelokosica „Drveni kalendar“ i „Banja kod Fojnice“. Latinicom su štampani ovi radovi: Otmara Rajsera „Od drugog internacionalnog ornitološkog kongresa u Budimpešti u maju 1891, str. 334—8. Dr. Mavro Hernes saopštio je svoje „Arheološke studije u Bosni“ na st. 350—368. i ocjenu na V. Radimskoga „Predhistoricka nalazišta“. str. 449.—54. Fr. Bulic obznanjuje „Rimske natpise u Srebrnici“ (Municipiun Domavia) str. 387.—390. F. Balef-ov je clanak „Rimska cesta od prologa preko Donjeg Unca i Petrovca u dolinu Sane“ (395.—404.) Ridimski je priopcio dva rada svoja: „Visoravan Rakitno u Hercegovini“ (413.—424.) i „O nekojim predhistorickim i rimskim gradevnim ostancima u podrucju rijeke Sane u Bosni“ (431.—443.) U razlicito saopštio je: Karlo Pec o glasovitom Bošnjaku — Pazvanogli kao potomku porodice bosanske i V. Zovko „Od kad su dobili svoje ime vlašici“ i „kako postaje zora“. Mislimo, da je bar trebalo spo-menuti, od koga je cuo tu pricu. — Saopštavajuci sadržinu pošljednje sveske, neka nam se dopusti, da ucinimo neke zamjerke. Pregledajuci Glasnike ovoga muzeja opazili smo, da stalne terminologije nema, i akoje to potrebno — bar za obicnije stvari. U jednoj svesci naci ce se s istim znacenjem: nahodine, na-hodevine, nalazištva, kraj lijepe rijeci nalasci. Urednikova bi to dužnost bila da uvede stalnu terminogoliju, bar za obicnije stvari, a u dogovoru sa arheološkim društvom biogradskim i zagrebackim. Tu bar može biti dogovora i sporazuma! Zamjerili bismo g. uredniku, što je jezik mnogo zapostavljen. I u ovoj svesci grješaka u jeziku ima dosta. Navešcemo samo nekoliko, da bismo koliko toliko obratili pažnju. Na str. 324. ima putevi (treba putovi, jer samo šesti padež glasi putem, ali i putom). „Koji ce po znanost . . . od osobite vrijednosti da budu“ (str. 345. mjesto lijepoga srpskoga koji ce biti). Dalje citamo: „a treci (spomenik), koga ceš osobito po Bosni cuti“ (str. 369. — mjesto koji, jer pošto je spomenik mrtva stvar, to cetvrti padež glasi kao i prvi); „predšasnik“ (448 — mjesto prethodnik). Na više mjesta citamo ostanak, ostanci i t. d. (str. 391., 395., 424. i t. d.) mjesto lijepe rijeci ostatak, ostaci. Ni „podrobnost“ (m. pojedinost, str. 405) nije dobra. Ne samo u Glasniku nego i u drugim listovima cesto citamo pogrješno upotrebljene oblike ucestanih glagola i od njih izvedenih imenica, mjesto trajnih glagola; tako mnogo je bolje: „razlog tom njihovu izvodenju — naprijed je istaknut“ nego „razlog tom njihovom izvadanju itd“ (455.) Ne valja pisati: ni u „ljubopitstva“, „nego se dvojilo o pravom doceku ovoga imena“ (388). „u toku gornjeg prikaza“ (403), „ja bih ovdje suviše da izrecem pouzdanu nadu“(424), „dvojba“ (449), „bcce da je sve podrucje . . bilo na-uceno“ (mjesto naseljeno 431.) „izjavi se protiv reforama sultana“ (454) i t. d. Slovensko pravo. Novine pišu kako ce se u brzo na austrijskim sveucilištima zavesti katedra i za slovensko pravo. Lijepi glasovi, samo ako se odista privede u djelo ovaj znameniti i pohvalni smjer Predistoricka nalazišta. Tako se zove knjiga, što je skoro izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, a napisao je V. Radimski. U knjizi ima 1 tabela i 337 slika u tekstu. Nabaviti se more u zemaljskom ekonomatu u Sarajevu uz cijenu od 3 knjige 2 for. Cudimo se da nam je poslata ova knjiga kad mi nijesmo naucni dobijati nijedno izdanje zemaljske vlade, pa ni „Glasnika zemaljskog muzeja“ ne dobijamo u zamjenu. O ovoj knjizi bice opširan prikaz u „Vili“, kao i o svakoj drugoj važnijoj knjizi, koja izade u ovijem krajevima. Udruženja. U Srbiji ima raznih udruženja, pa eto skoro osnovaše još i kaludersko i praktikansko udruženje, dok kod nas nema nikakva udruženja, a svi znamo kako bi korisno bilo trgovacko i zanatlijsko udruženje, koje bi lakše i snažnije odbijalo navalu tudinaca, koji toliko smetaju svakom našem napretku. Trgovci i zanatlije osvijestite se i stvorite udruženje! Srpska akademija i uceno društvo. Ove godine predloženo je skupštini na odobrenje da se spoje ova dva društva, t. j. da se sve pretopi u akademiju. Tako bi uceno društvo u toku ove god. izabralo od svojih redovnih clanova osmoricu za stalne clanove srpske akademije, dok akademija ima pravo izabrati ostatak stalnih clanova do broja 34. Redovni, pocasni i dopisni clanovi ucenog društva, koji ne budu izabrani za akademike, postaju pocasni clanovi akademije. Sve imanje, legati i dr. ucenog društva postaju svojina akademije. Dušan M.