INFOBIRO: Publikacije
Književne i kulturne  bilješke.

BOSANSKA VILA,

Književne i kulturne bilješke.

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

Simina stogodišnjica proslavljena je u Sarajevu vrlo svecano. U oci toga dana održalo je pjevacko društvo „Sloga" besjedu, koja je bila prirecena u cisto srpskomo duhu, kao što i prilici uspomeni najslavnijega sina ponosne nam HercegBosne. Besjeda je bila vrlo dobro posijecena, jer pozorišna dvorana bijašs dunkom puna. Pjesme su amam sve otnjevane skladno i lijepo, a osobito srpske narodne pjesme bosanske od dr. Pacua i srpske narodne pjesme od T. Ostojica, koje su I ponavljane. I guslar je otpjevao iz Simovog Trojebrastva odlomak o smrti slavnoga hajduk Veljka na opšte zadovoljstvo. Za tim su naetavljeie u drugom dijelu zabave srpske narodne igre do bijele zore. Sjutra dan bila je svecana služba u novoj srpskoj crkvi, na kojoj je služilo 14 sveštenika. Službu je odgovaralo naše valjano pjevacko društvo „Sloga". Poslije svete službe održano je oppjelo dicnome sinu šeher Sarajeva. Cestita ovdašlja srpska opština nije žalila troška, samo da opijelo što svecanije i ljepše bude. Zažto je spremila panahiju, koju je naš valjani ucitelj g. Stevo Kaludercic lijepo okitio, ukrasivši je lnkom Siminim, što ga je od šecera nacinio, kao što samo on to zna i umije. Osim toga oiština je naredila, te su se skupljenom narodu i svijece razdaeale, da bude opijelo kao što valja. Na opijelu je držao govor Ðorce Petrovic, clan konzietornje. Svijeta je bila puna crkva. Svi caci srnskih škola sa svojim uciteljima, srpski daci Š državne gimnazije i iz komunalnih gakola opet sa svojim nastavnicima — sve se to sleglo na službu i opijelo. Baš je izgledalo kao da je kakav veliki prazpik — kao što i prilici prvoj narodnoj slavi i uspomeni prvog pašeg književnika. Dao bi Bog da se o drutoj slavin ovoga srpskog velikana slegnu Srbi iz svnju krajeva u tvegovo mjesto rodenja, pa da još veliclnstvenija još sjajnija, još znacajnija bude ova svesrpska slava, kao što mislimo i želimo — i bice ako Bog da! Velikoškolska pjevacka družina „Obilic“ pod vrijednim presjednikom Milanom Andonovicem, profesorom Vol. škole, izdala je prevod s ruskoga N. D. (uriova) djela „Države i narodi balkanskog poluostrva, njihova prošlost, sadašnjost i buducnost i bugarska nepravda — istorijski, etnografski i polemicki clanci, što su posveceni istocnom pitanju." U doba, kada se od srpskih zemalja komad po vomad hoce da otuci, dobro je došla i manja rasprava, koja dokazuje pravo srpsko na te zemlje, a nekmo li ovako krasno napisana poveca rasprava, koja faktima ruci, iznosi pravo srpsko na Makedoniju, iznosi bugarske nepravde i propagandu njihovu. — Mi samo možemo cestitati biogradskoj omladini, što se latila tako plemenita zadatka, da izda i na srpskom (a kako cujemo i na francuskom) ovo djelo, a na srpskom je narodu da potpomogne ovo preduzece i otvori u srpske omladine još vecu volju na rad. — Cijena je ovoj knjizi dva dinara. 0 njoj koju više progovoricemo u potonjem kom broju. Nizu udžbenika za srednje škole u kraljevini Srbiji može se pribrojat. Srpska gramatika za 1. razred gimnazije, što je zradio prof. I. beogr. gimnazije Svetozar Markovic. Biograd 1891. Cijena 60 nara dinarskih. Ova nova knjiga, koliko smo je razgledali, ne ce moci sa svim da posluži onom, za što je namnjenjena: narocito nam se cinl, da je raspored dosta nepodesan (prvo se govori o recenici pa o rijeci i t. d.) Ovom pridikom zamjerili bismo g. piscu, što je štampao primjere istim slovima, kojima i pravila, a sjsm toga što nije prilazio još bolje na jezik. Ta školski udžbsnici, a narocito srpska gramatika treba sa svim da je srpski napisana. — Isti pisac štampao je prošle godine za skoje ucenike Oblike za III. razred. Kritika o njoj do danas nije progovorila ni rijeci. Izišla je i 4. sveska „Nastavnika" lista prfesorskoga društva što ureduje profesor Momcilo Ivanic, a izdaje profesorsko društvo u Srbiji.Cetiri su rada u ovoj svesci i to: O rasporedu predmeta i casova od M. Ševica; Razredba srpskih imenja pa nominalnu i pronominalnu deklamacuju od S. Konjevica; Cikloida i njene osobine, od V. Zdelara; i Ucenicke ekasursije i njihov uticaj na nastavu i vaspitanjs školske omladin po fd. Vajnbergu od S. D. Za tim ima dvije ocjene na Jezikoslovna nastava za osnovne škole Sj. Vijcega, koju dosta hvali, samo zamjera mnogim nerazumljivim hrvatskim izrazima i ljuti se što je latinicom išamiana, za tim lekcije iz srpskoga jezika za 1. razred gimnazije od LJ. Stojanovica. Sjem ovoga, u ovoj sveeci zastupljene su i rubrike: školska reforma, školsko kretanje, povine u nastavi i nauci, prosvjetni zapisi, bibliografija i nekrolog Todora Mijuškovica biv. direktora niže gimnazije u Biogradu. Mijuškovic je bio pedesetih godina uciteljem srpskpm u Sarajevu, šireci u teškim casovima srpsku mrosvjetu mecu jednokrvnom bracom. Neka mu je svijetao pomen mecu nama! — Ovako obilata sadržina ovoga lista samo služi za preporuku. Željeli bismo, da ga, i prosvjotnici van Kraljevine Srbije potpomognu pretplatom, kako bi se omogucilo i cešce izlaženje. Cijena je malena, za cijelu godinu 5 forinata (ili 10 dinara.) Izlazi u dvomjesecnim sveskama od 5—10 tabaka. U Kraljevini Srbiji, u potonje doba štampano je nekoliko knjiga, udžbenika za srednje Škole — gimnazije — što zaista pokazuje napredovanje. Tako profeeor Ljuba Stojanovic štampao je za I. razred gimnazije Lekcije iz srpskoga jezika. Kroz koji dan izici ce i za II. razred. — Profesor N. Vrsalovic „Racunicu" za prvi razred. — Vladimir Malina, ucitelj jezika sastavio je, a država izdala njemacko-srpski i srpeko-njemacki rijecnik za I. II. i III. dio lijepe njemacke citanke. Ovaj rjecnik, kako je udešen, može podmiriti i druge naše potrebe. Cijena mu je samo 2 dinara. Ima strana 249. od kojih njemacko-srpski dio ima 182 strane. — Izišla je F. Anova Francuska gramatika s primjerima za vježbanje udešena za II. i III. razred srednjih škola u Kraljevini Srbiji. Na kraju je ove udesne knjige kratak francusko-srpski i srpsko-francuski rjecnik. Cijena joj je 1 dipar i 20 p. — Vladimir Zdjelar, profesor I. biogradeke gim. udesio

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.