Das Geschlechtsleben in Glauben, Sitte und Brauch der Japaner. Von Dr. Friedrich S. Krauss. Leipzg 1907. Deutsche Verlagsaktiengesellschaft. Str. 161. Velika 4a. Cijena 30 maraka. O ovoj knjizi bilo je malo govora u srpskoj štampi. Osim biogradskog D j e l a, koje je donijedo kratku bilješku, nijedan srpski dist nije ništa progovorio o ovoj knjizi. Bice, da je teško iz daleka nabavljati vrijedne knjige. Nekima je, možda, i cijena suviše visoka. Neki su, valjda, i lijeni, da svoja duševna uživanja prikažu i rastumace drugima. Posdije ruskojapanskog rata u naucnom svijetu pojavio se neobicni interes za proucavanje Japanaca u svakom pogledu. Od tada napisane su na mnogim jezicima citave biblioteke o tom žilavom i naprednom narodu. O njemu nam, sa naucnog gledišta, prica i ova knjiga, napisana, kako to vec Kraus zna da napiše. Na osnovu poznatih i nepoznatih izvora, sa dubokim poznavanjem cijelog života Japanaca, Kraus nam u ovoj knjizi prikazuje Japance i sa strane njihovog spolnog života. U tom opisivanju mi Evropejci nalazimo mnogo vrlo interesnih novosti, koje nam do sada nijesu bile poznate. Što god u tim odnosima Japanaca ima slicnosti ili veze s nama Srbima, pisac je zgodno istaknuo i usporedio. Vrlo je ugodno njegovo uporecenje nekih narodnih obicaja kod Japanaca sa ženidbom i udadbom u sjevernoj Dalmaciji, koju nam je prvi iznio u javnosti Mitrovic (str. 73.). Knjiga Krausova, osim predgovora, uvoda i dodatka, podijeljena je u sedam poglavlja. U svakom odtih poglavlja opširno se govori o pojedinim granama spolnog života Japanaca. Ništa nije prikriveno, nego je izneseno u pravoj svjetlosti pred nauku i pred naucne ljude. Ova je radnja štampana, kao druga knjiga pomocnih djela poznate A n t r o p o f i t e j e. Na osamdeset narocitih tablica prikazane su mnoge, vece i manje, slike iz života Japanaca. Slike su fino i vještacki izradene, te zgodno popunjuju sadržinu djela. Knjiga se preporucuje sama po sebi. A. Suza u narodnoj pjesmi. Priopcio Josip Milakovic. Preštampano iz „Glasnika Zemaljskog Muzeja za Bosnu i Hercegovinu“. Sarajevo, Zemaljska Štamparija, 1908. Str. 12. Umotvorine našega naroda toliko su obilate, a u svojoj obilnosti toliko su bogate i poucne, da se o mnogim pojmovima u njima mogu napisati citave studije. Naš narod znao je svaki svoj osjecaj tako lijepo i umjetnicki da opiše, da mu se strani svijet morao i mora diviti. I studijica, ciji smo natpis ispisali, ima svrhu, da prikaže u narodnoj pjesmi s u z u, suzu radosnicu i suzu žalosnicu, koja igra tako veliku ulogu u ljudskom životu. Covjek place i kad je tužan, i kad je veseo. Covjek place, kad se rodi, a dolazi mu, obicno, suza na oci, i kad umire. Suza ga, dakle, prati od poroda pa do smrti. Milakovic nam u gornjoj knjižici dubokim poznavanjem naših narodnih umotvorina prikazuje suzu u narodnoj pjesmi. U uvodu govori o suzi u staroj, stranoj književnosti. Kasnije prelazi na našu narodnu pJesmu i iz nje iznosi, što je do sada poznato o tome. Studijica Milakoviceva zaslužuje svaku pažnju pa je preporucujemo našim citaocima. M. Zeta, kalendar za prostu 1909. godinu, godina II., uredio i izdao Gligo N. Pejanovic. Podgorica. Srpska Dubrovacka Štamparija. Str. 66. Cijena? Kalendari su svagda bili i bice jedine narodne knjige, koje naš narod rado uzima, a rado i placa. A ako su još ureceni po ukusui volji narodnoj, onda ce ga narod u slast procitati i primiti srcu ono što je tamo receno. Ove su knjige za dugo održavale pismenost od zaborava u našem narodu. Nekada ih je bilo više i uredivani su s vecom voljom i pažnjom, ali kao da se u pošljednje vrijeme u tome nešto malo popustilo, što ne bi trebalo da bude. Ovaj kalendar je pažljivo ureden, ali bi željeli damu zabavnidio bude još bolje zastupljen. Mjesto slabih prijevoda i pjesmica, trebalo bi da dodu pouke iz gazdinstva i cuvanja narodnog zdravlja, pomiješane sa po kojom odabranom narodnom umotvorinom (pjesmom i pricom), kakvim izoa.biluje baš Crna Gora, u kojoj se Zeta štampala. Inace i ovakav nije na odmet i treba ga kupiti. Srboljub Ljubibratic. Srpske Narodne Pjesme, skupio ih iz srpskog naroda po Bosni Ljubomir Vasilijevic iz Srp. Šikulja. Štamparija Jozefa Šnirmahera u D. Tuzli. Mladi i vrijedni naš saradnik Ljubomir S. Vasilijevic iz Srp. Šikulja, pribilježavao je narodne pjesme po Boši ponosnoj, gdje god je koju cuo, pa je te pjesme poslije štampao i izdao sa svojom naslovnom slikom, u ukusnom ruhu, a svojim vlastitim novcem, koji je sam zaradio Ovo je lijepo i pohvalno od njega i trebalo bi i mnogi drugi tako da rade. Od naše strane neka mu je prosto: i na naslovnoj slici koju je njegovo mlado slavoljublje ondje istaklo; i na ponovo objavljenim nekim pjesmama koje smo vec znali da postoje, kao i na onim grješkama u prepisivanju i štampanju. Hvala mu, i neka je živ, pa da nam se opet što skorije javi. Njegove narodne pjesme, kao i njegove narodne pripovijetke koje je takoce sam pokupio i izdao, rado ce citati seljaci, seljancici, trgovci, zanatlije pa i njihovi pomocnici. Knjiga staje samo 40 potura, a ima oko 4 štamp. tabaka obicne osmine. Može se nabaviti kod pisca u Srp. Šikulji, a i preko naših uredenijih knjižara. Srboljub Ljubibratic.