Naše ce citatelje zanimati možda slijedeci podatci o stanju zemaljskog muzeja nakon svog nešto više od dvadesetgodišnjeg djelovanja. Po naravi disciplina, koje su u njem zastupane dijeli se on u dvije velike skupine, u arheološko-etnografsku i u prirodoslovnu, a svaka od ovih u posebne specijalne zbirke. A. Arheološko-etnografska skupina sastoji se od slijedecih zbirka: 1. Prehistoricka. Upravitelj: Dr. Ciro Truhelka, komu su od god. 1885. povjerene predradnje za osnutak muzeja. 1892. dodijeljen je tome odjeljenju kao pristav kustosa g. Franjo Fijala, koji je 1896. imenovan kustosom a 1898. umro. Od onda upravlja prvi sam zbirkom a 1903. Dodijeljen je g. Vejsil Curcic kao asistenta. Stanje zbirke: 26.653 inventarnih brojeva sa 50.000 komada (od prilike). Prostor, kojim zbirka (iskljuciv radione i nuzgredne prostorije) raspolaže iznosi........... 223 m2 Ormari i slicno........................ 54 komada Stakleni okvirovi......... 62 „ Objekti nastavljeni bez ormara..15 „ 2. Rimsko-grcka zbirka. Upravitelj: Kustos dr. Karlo Pac (Patsch) od 1893.—1896. kao ucitelj velike gimnazije u Sarajevu muzeju dodijeljen, a onda imenovan kustosom. Stanje zbirke: Lapidarium ............... 606 komada Domace starine............. 1.014 „ Gemme................. 520 „ Tude starine............... 775 „ Gradevni ostanci............. 323 „ Prostor zbirke osim lapidara.137.m2 Ormari i okvirovi........... 14 komada Rafe.................. 8 „ 3. Numizmatska zbirka. Upravitelj: Dr. Karlo Pac (Patsch) za antikne i druge novce; dr. Ciro Truhelka za bosanske i južno-slovjenske novce. Stanje zbirke: Antikni novci.............. 10.750 komada Jugoslovjenski novci... 1.370 „ Sfragisticko........ ....... 150 „ Prostor................. 30 m² Ormari................. 8 komada. 4. Etnografska zbirka. Upravitelj: Dr. Ciro Truhelka od god. 1885. Stanje zbirke: Potpuno uredene sobe....................................... 9 komada. Potpuni kostimi sa figuinama.............................. 117 „ Razni etnogr. predmeti (u invent. brojevima). 2.960 brojeva. Otisci u sadri..................................................... 51 komad. Prostor............................................................... 392 m2 Ormari i stakleni okviri........................... ......... 72 komada. 5. Antropološka zbirka. Upravitelj: Primarni lijecnik dr. Leopold Glik (Glück) kao znanstveni suradnik muzeja od 1894. Stanje zbirke: Krapiološki materijal........... 442 broja. Prostor: (radi nestašice prostora morala se zbirka magazinovati.) B. Prirodoslovna skupina. 1. Mineraloško-geološka zbirka. Upravitelj: Do 1895. rudarski satnik V. Radimski, od onda rudarski satn g. Grimer (Grimmer). Stanje zbirke: bosanske rude..................... 218 komada bosanske kovine..................... 157 „ bosanskn ugljen.................... 56 „ bosansko gorsko kamenje........333 „ bosansko fosilije............. 525 „ inozemske rude.................. 985 „ inozemsko gorsko kamenje......799 „ inozomske fosilije.............. 1.449 „ proizvodi bosanskih majdana...132 „ oruda starih bosanskih majdana. 14 „ Prostor................. 159 m2 Ormari i slicno.................... 34 komada. 2. Zbirka kicmenjaka. Upravitelj: Kustos Otmar Rajzer (Reiser) od 1887. kao volonter, od 1888. kao kustos. Stanje zbirke: Kicmenjaci...............25.400 komada Prostor................ 246 m2 Ormari i vitrine............ 59 komada. 8. Zbirka nekicmenjaka. Upravitelj: g. Viktor Apfelbk (Apfelbeck) 1890. imenovan pristavom kustosa, 1890. kustosom. Stanje zbirke: Ladice za zareznike i slicno.........642 komada Kutija sa zareznicima...................200 ,, Prostor............................................90 m2 Ormari i vitrine..............................20 komada. 4. Botanicka zbirka. Upravitelj: Do 1898. kustos Franjo Fiala, od onda pod nadzorom kustosa Otmara Rajzera upravlja g. Karlo Mali, pristav drž. željeznice kao znanstveni suradnik. Stanje zbirke: Zemaljski herbar................7.200 araka Herbar za ostalu Evropu..21.000 „ Prostor................. 46 m2 Ormari ......................... 9 komada. Zanimivo ce biti proslijediti postepeni napredak pojedinih zbirka tecajem vremena i citavog muzeja, a to je najbolji dokaz, kako je naš zemaljski muzej u ono malo vremena opstanka napredovao kao malo koji drugi muzej bilo u Evropi bilo u monarhiji. Taj ce nam razvitak najbolje predociti slijedeca skrižaljka, u kojoj se prispodablja stanje pojedinih zbirka u godinama 1888. (prigodom otvorenja muzeja), 1893. i 1906. Iz ove skrižaljke se razabire, da se zemaljski muzej u zadnjih trinaest godina u arheološko-etnografskoj skupini podeveterostrucio a u prirodoslovnoj pocetverostrucio. Pa vec prije trinaest godina bijaše to od znanstvenika uvaženi zavod! Napomena: U pdf formatu je dostupna tabela arheološko-etnogafske skupine i prirodoslovne skupine.