Nalazi sa Greda. Veliki posao, što ga je god. 1904. zadavalo iskopavanje samih sojenica na Gradini, nije dao, da se posvetimo istraživanju grobišta na Gredama. Ipak se pokušavalo i tamo po mogucnosti raditi, ali svi ti pokusi dokazali su, da je to grobište, bar u koliko se nalazilo na otvorenim, ni kucama ni bašcama zasagjenim Gredama, pri-godom prijašnjih iskopavanja posve iscrpljeno. Na rubovima pabircilo se na mnogo mjesta, ali se nalazilo samo razbacanih i plugom raznešenih komada, razmrskanih grobova bez nalaza, a samo u jednom slucaju — na gredi Nikole Sokica — netaknuti grob, koji je bio vrijedan, da se onako, kako je bio in situ digne i ponese u zemaljski muzej. Taj grob bijaše dvostruk, a desio se i tu obicni slucaj, koji smo cesto našli na dolinskim gredama, da su lješine bile položene poprijeko, to jest noge gornje prema glavi donje i da je donja lješina bila muška, gornja ženska. Dok se to nalazilo tek jednoc, moglo se držati pukim slucajem, ali kada na istu situaciju naigjosmo opetovano, valja pomisliti na neku namjeru. Mi joj tumaca ne cemo tražili vec konstatovati cinjenicu, da se u Dolini dešavalo, da su više lješine muške sahranjivali lješinu žensku — valjda suprugu — položenu poprijeko nje. Muška lješina u našoj grobnici potjece od vojnika, a to nam zasvjedocuju prilozi: koplje i nož. Koplje bijaše na desnoj strani u prirodnom položaju — vrškom okrenuto gore, a desno do glave lješine, dakle položeno kao u covjeka, koji drži koplje desnom rukom. Koplje je od željeza, dugo 30 cm, lisnate, 7•5 cm široke oštrice, koja zauzimlje ? duljine te ima na srijedi slabi povor. Nož, nagjen takogjer desno, o boku lješine, bio je obicna oblika, slabo uvinute oštrice, a služio je više u svakidašnjoj porabi, nego li u boju. Dug je 17 cm. Osim toga je nagjena na pasu tanka željezna spona, kojom se sapinjao pas. Ženska lješina, položena nad ovom, zanimivija je, jer je u nje bio prilicno bogat nakit, prom fale stanovite tipne vrste ženskog nakita dolinskih sojenicarki. Tako u nje nema karakteristicnih sljepocnih koluta, kojih inace obicno nalazimo u ženskih grobnica — katkada i poviše pari —, a ni pojasu, okovanom broncanim dugmetima, nije bilo traga. Nakit ogranicuje se u ove grobnice na vrat i na prsa, ali je za to vrlo bogat. Vrat uriješen je ugrlicom od staklenih zrna. Citava se struka sastojala od 83 komada kao grašak velikih zrna, a bilo je 34 modra a 49 bijelih, prozirne boje. Prsa uriješena su bila sa 8 fibula, kojima je bilo sapetu mrtvacko odijelu. Dvije velike plohaste fibule, trokutna oblika, nagjene su na kljucnim kostima (Schlüsselbein). Oblik im je isti kao u slicnih fibula nagjenih u D. Dolini, naime izrezane su od broncana lima u obliku trokuta, koji je nastao uslijed tri kružnice položene tangentno jedne do druge, a na dodirima provigjene sa šiljatim isponima. Kružnice uriješene su sa dva izbocena koncentricna koluta a isponi nizovima izbocenih piknjica. Osim toga bilo je sa svake strane niz prsa po tri fibule rane la-tenske dobe. Na lijevoj strani bijaše prva pod plohastom fibulom rano-la-tenska sa lijepo profilovanom glavicom, iz koje strši profilovani šiljak, a luk je u nje uriješen žljebastim ornamentom. Druga fibula ima na vršku nožice zmijsku glavicu a treca opet zrno sa profilovanom šipkom, koja iz nje nice. U potonje luk je u gornjem dijelu splošten. Na desnoj strani ima velika rano-la-tenska fibula s profilovanim zrnom na završetku nožice i dvije sa zmijolikim glavicama. Najmanja od tih fibula ima duljinu od 40 mm, najveca od 64 mm. Na prsima ženske lješine bijaše mali željezni nožic uvite oštrice dug 6•5 cm. Desno do glave bijaše velika, plitka,jednostavna zdjela od crvene ilovace, promjera od 39 cm a dubine od 11 cm. U toj se zdjeli pokojnici jamacno položila u grob poputbina u drugi svijet. I to je obicaj, koji smo cesto nalazili u D. Dolini, a žare u neposrednoj blizini lješine i udaljeno od njih spadaju megju obicnije nalaze u našim sojenicama. Pojedine raštrkane nalaze ne cemo potanje opisivati, vec im iznosimo tek popis. Popis raštrkanih nalaza. I. Mate Petrovica greda. 1. Žara vilanovskog tipa, mrko obojena. Trup jako izbocen, dno i grlo suženi, potonje prilicno jako izvinuto. Pod rubom trupa cetiri dole okrenuta jezicasta nastavka. Grlo uriješeno horizontalnom poširokom žlijebi, a na njoj u razmacima polukružnicama sa udubljenim središtem. Slicno je uriješena i izbocina trupa, ali su do svake polukružnice smještena po dva vertikalna žlijeba. Visina 37•5 cm: širina trupa 36 cm; širina grla iznutra 15 cm., a na rubu 24 cm. 2. Zvonolika žara od crvene ilovace sa cetiri jezicasta, horizontalna, na sredini nešto utisnuta nastavka. Oblik obican, izrada prosta. Visina 23•5 cm. promjer grla 20 cm. 3. Zdjela od mrke ilovace, ljevkasta, nešto svedena oblika, sa tri šiljasta nastavka i jednim jezicastim, koji je horizontalno probušen, te se mogla provlaciti uzica. Rub je uriješen kosim širokim i podubokim utiscima, dno koncentricnim žljebovima, utisnutim prstima. Promjer 37 cm, visina 13•5 cm. 4. Zdjela slicna prvašnjoj, ali je rub uvinut a uriješen kosim, vrlo plitkim i širokim žljebovima. Promjer 35 cm, visina 16•5 cm. 5. Mala žara vilanovskog tipa, na trupu provigjena sa cetiri trnasta nastavka. Široko, gori slabo suženo i izvraceno grlo uriješeno je citavo horizontalnim žlijebima a trup vertikalnim. Posuda bila je pomno izragjena, prirodne smegje boje. Visina 10•7 cm, promjer grla 8•6 cm. 6. Zemljani poklopac visoka oblika, gori provigjen kvrgom. Promjer 10 cm. 7. Ulomak ogrlice (torques), po rubu narebrene. Kako se razabire. štetovala je u vatri. 8. Okov od šiljka koplja ili maca od željezna lima. Gornji rub izreskan je polukružno a svaki izrezak provigjen je rupicom. Duljina 9•9 cm, širina na gornjem rubu 4•5 cm. 9. Mali željezni nož uvite oštrice, dug 11•5 cm. 10. Veci željezni nož slabije uvite oštrice, dug 16•2 cm. 11. Jako ošteceni ulomci koplja. 12. Uresna glavica od željeznog štita, koji je posve nestao. Oblik glavice, slicno je ornament