„Nova Turska". Junacki turski narod, koji je od 1463.— 1878. g. vladao Herceg-Bosnom, ostavio je kroz više stoljecavelik utjecaj u našoj zemlji a osobito kod nas muslimana. Njihova je država do 1912. granicila sa našom užom domovinom dok je nije balkanski rat, a svjetski pogotovo, udaljio daleko tamo na istok. Dugogodišnja turska uprava u ovim krajevima unijela je mnoge obicaje, uredaje i ustanove na svima podrucjima javnoga života, a što je najzamašnije kod nas — Turci su našim predima predali i našu uzvišenu vjeru, za koju se u prvašnja vremena moralo i oružjem biti. Osim toga, živeci Turci mnogo medu nama, dolazila je puno do familijarnih, rodbinskih veza, pa i danas mnoge naše porodice imaju u toj državi mnogo svojte, bilo iseljenika, bilo pravih Turaka. Ove i druge još prilike uzrokom su, te mi muslimani sa interesom i simpatijom pratimo život i razvitak te države i ako nije slavenska. Ali je islamska . . . Narocito nam je drago, što ja ona znala, umjela i mogla steci potpunu svoju slobodu, koju su joj velike sile davno bile stegle poznatim „kapitulacijama". Na današnjem vremenu, koje traži samoodredenje naroda, turski junacki narod krvlju i žrtvama svake vrste domogao se u svojoj zemlji potpune i zaslužene slobode, koja ce na svima poljima znanja i umijenja, u svima granama privrede i rada donijeti plemenite i korisne rezultate. Za to naš islamski milet rado sluša i rado pita, kako je u toj isl. državi, da li napreduje, u cemu se reformira i t. d. No jer smo mi još vrlo nepismeni, i jer je naša jugosl. štampa prema Istoku gotovo indiferenta, tih vijesti o Turskoj malo dobijamo, mi o njoj vrlo malo znamo. Knjiga „Nova Turska", što je nupisao g. Šemsudin Sarajlic, otvara nam vrata vidika na tu državu i to baš s one strane, koja je danas najvažnija. To jest, u toj knjizi iznosi nam pisac gospodarske odnose i izglede turske države, te opise pojedinih mjesta i prilika našeg bližnjeg Istoka. Ujedno je pisac, pošto je gornje iznio, dao i svoje vlastito mišljenje o poljoprivredi, trgovini, radu, zanatima i industuiji, a te grane su danas temelj životu i snazi svake države. Na kraju je pisac donio i jednu zemljopisnu kartu, na kojoj se vide postojece željeznice i željeznice, koje bi se trebale graditi. U predgovoru pisac veli, da se pri sastavu te knjige poslužio najviše djelom njemackog potpukovnika Waltera Lieraua i Evalda Bansea i još nekim drugim izvodima. Ova je knjiga u stanju da pruži lijepe i ispravne informacije o Turskoj, pa je preporucujemo citateljima. Cijena? ,,Pravda", organ Jug. Mus. Organizacije, donijela je dne 17. maja o. g. slijedece retke o „Novom Beharu": Dugo se osjecala potreba ovog lista. Sve od prestanka starog „Behara" cula bi se cešce u društvu želja za jednim muslimanskim familijarnim listom, kakav je bio „Behar". I evo jedva jednom poslije duga skanjivanja i dogovaranja 1. maja o. g. nice medu nama gotovo na dlaku stari a pod imenom „Novi Behar". Sudeci po 1. i 2. broju, koji je jucer izašao, izgleda, da ce ovaj list udovoljiti toj davnoj i opcoj potrebi našoj i naše porodice. Zaista svaki roditelj, koji ikoliko misli o svojoj porodici, u neprilici je, što da dade svojoj pororici da cita. Osobito je danas ta neprilika velika ušljed svakojake lektire, koja svaki dan nice po izlozima i upravo, što je gora, to reklama za aju više radi i naturuje je naivnoj citalackoj publici. „Novi Behar" je i vanjskom opremom posve slican starom „Beharu", izlazi 1. i 15. svakog mjeseca, pretplata 80 Din. godišnje, pojedini broj 5 Din. Uredništvo i uprava u Islainskoj dion. štampariji u Sarajevu, Isevica ul. br. 2. Vlasnik lslamska dion. štamparija, a urednik Husejin Ðogo. „Novi Behar" sam se sobom preporucuje, a mi i opet prtporucujemo braci muslimanima, da prihvate i podupru ovaj naš list, koji nam je zaista od prijeke potrebe" „Zani i Nalte". („Visok Glas“) mjesecnik na arnautskom jeziku. Urednik H. Isn. Domni. Pod gornjim naslovom izlazi u Škodri (Skadar) vjersko poucni list. Dobili smo sedmi broj od cetvrte godine U ovim broju ima uvodni clanak o reformi vjerske nastave. Pisac predlaže, da se za vjerske službenike uspostavi i otvori jedan ureden zavod, kako bi se podigao njihov ugled. Drugi jedan clanak govori o postu i njegovom moralnom utjecaju na ljude. Treci clanak govori, da je istina nada i sve, da nikad ne umire. Dobrim argumantima dokazuje, da je Islam najuzvišenija istina. Cetvrti clanak govori o Muhamed alejhis-selamu kao najsavršenijem covjeku i Božijem Poslaniku. Peti clanak se veli da je Islam jedina univerzalna Božija vjera. Mi cestitamo našoj braci u slobodnoj Arnautskoj Državi ovaj dobri rad i želimo, da se okruni sa velikim uspjesima.