Rad muslimana nastavnika na prosvjetnom polju. Gosp. Hamdija Kreševljakovic, nastavnik muške uciteljske škole u Sarajevu, napisao je prije 2 god. Zemljopis za sva cetiri razreda gradanskih škola. Ta je knjiga rasprodana. Sada ce gosp. Kreševljakovic opet izdati taj zemljopis, koji je još bolje uredio i udopunio, a Ministar Prosvjete je riješio, ovih dana, da se ta knjiga smije uvoditi u sve grad. škole kao udžbenik. Gosp. Husejin Gjogo, direktor II. ženske grad. škole u Sarajevu (i urednik našeg lista) sastavio je i zgotovio veliku zidnuckartu (120 cm. X 120 cm.) za opcu i narodnu povijest srednjeg vijeka, koja ce u svim vrstaraa naših škola olakšati dacima a i nastavnicima ucenje povjesti. Za nastavu iz ovog predmeta ova je karta od velikog znacenja, ona je za povjest ono, što je geografska karta za zemljopis. Ovo je kod nasjedna novost na tom polju. Bil-hajr! „Napredak", glasilo hrv. kultur. društva „Napredak" u Sarajevu,u svom 10. broju donosi clanke samo o štednji, jerje taj broj posvecen tjednu štednje (heftaluku) od 3. —10. jula svake god. Nu taj je broj zanimljiv i zbog same štednje, koja jedina može ljudimi na ovom teškom vaktu pomoci, za to cemo se na ovu stvar posebno još osvrnuti. Ovdje samo iznsimo sadržaj toga broja. Clanak uvodnik ima naslov: „Štedimo!" sa mottom: „Pojedinci ne možemo ništa — svi zajedno stvoricemo cudese", taj clanak daje Središnja Uprava „Napredak" Iza ovoga dolaze clanci: ,Mednja kao nacionalna nužda Hrvata", od g. M. Grnadaka (glavnog ravnatelja Prve Hrv. Štedionice u Zagrebu); „Dosadašnji uspjesi našega naroda na propagiranju i orgenizaciji štednje i naš prvi „Tjedan štednje" — od g. M. Vucaka, direktora preparandije u Sarajevu; „Osiguranje zaslucaj smrti je dužnost i potreba svakog kulturnog covjeka"; „Znacenje nacionalne štednje od dra Josipa Andrica, ravnatelja podružnice Hrv. poljopr. banke u Sarajevu; „Napretkova zadruga i njezine vrste štednje" od F. Premužica; „Štednja kao navika" po knjizi Samuela Smajlsa. Mi preporucujemo svakome, da taj materijal o štednji procita, a skrecemo ujedno pažnju i na to, ko to piše, jer želimo staviti pitanje ima li kod nas muslimana direktora novcanih zavoda, direktora i doktora iz poljoprivrednog i higijenskog podrucja? Ima li u našoj inteligencije pravnika, tehnicara, geometara, administratora, da napišu koje slovo, koju bilješku (ako ne citav clanak) za naš list i za naš islamski milet.? Mi se teško budimo . . . kada zaspemo. Tefsirul-Kuranil-Hakimi (Komentar — Kurana). U 15, broju Pravde od 2. aprila ove godine izišla je od H. kratka notica o ovom mojem prijevodu. Pisac uglavnom hvali knjigu, ali prigovara opremi i stilu, koji je po njegovu mišljenju za šire vrste naroda nerazumljiv. Buduci se do danas niko više na ovaj prijevod nije osvrnuo, ovijem iskazujem svoju zahvalnost gosp. H, a kao odgovor na njegove prigovore iznosim, da sam u prvoj knjizi nastojao, da prijevod bude što vjerniji orij ginalu, pa je na nekim mjestima izišao teško razumljiv. To sam ucinio namjerice i prevadao sam sve gotovo odreda misleci, da ce se koji od naših alima naci, da prijevod podvrgne svostranoj kritici, kao što bi bilo potrebno, nu prevario sam se. Zato sam u drugoj knjizi mnogo toga izostavio i mnogo slobodnije prevadao. Na drugi prigovor primjecujem, da ce druga knjiga.biti na boljem papiru i ljepše opremljena, ali arapska slova nece biti s hareketima, jer ih u štampariji nema, Druga je knjiga prijevoda gotova i data je u štampariju, presvijetli Hadži Reis ef. razaslace ovih dana pretplatnetabake. Prva je knjiga štampana u 2.000 primjeraka, a u toliko ee se primjeraka štampati i druga, Napominjem, da je prve knjige prodano stžega nešto preko 1000 komada, a sam štamparski trošak i poštarina iznose oko 20.000 dinarr. Buduci je svaki musliman dužan tocno poznavati Kuran, morao bi svuki, koji zna citati, ovaj prijevod Tefšira da ima, a cijena (od 25 dinara za svaku knjigu) vrlo je umjerena. Ja ovom prilikom apeliram u prvom redu na islamsku intelegenciju, a narocito na one, koji su svršili srednje ili više škole, jer su s pravotn mnogi prigovaraii, da se kod nas Kuran neispravno tumaci. Ova im knjiga daje potpuno ispravno i shvatljivo, a slobodno tumacenje, pa tako nadomješcuje nedostatak valjane lektire, za kojom naš svijet odavna cezne. Osobito ce dobro doci kao regulativ za mnogog, koji je Islam upoznao iz djela evropskih pisaca, jer nijedan od njih nije mogao biti potpuno objektivan u prosudivanju pojedinih odredaba ili dogadaja Nadam se, da ce mi pomocu Božjom, a zauzimanjem ljudi. kojim je stalo do napretka islamskog svijeta, biti omogucen i daljnji rad na prevadanju i štampanju tefsira. A našem je napretku stajalo najviše na put baš neispravno shvatanje Islama njegovih propisa, a protiv toga se najviše i borio Merhum Šejh Muhamed Abduhu, i tim njegovim pravilnim shvatanjem prožet je sav tefsir, koji u prijevodu donosim. Derventa, 1. jula 1927.