INFOBIRO: Publikacije
Život i društveni položaj muslimanske žene.

NOVI BEHAR,

Život i društveni položaj muslimanske žene.

Autori: MUSTAFA ČELIĆ

Današnje velike žene islamskoga istoka. Napuštajuci historiju, gdje bi mogli dugo vremena nabrajati imena velikih i isaknutih žena u Islamu, bezuvjetno je potrebno baciti jedan pogled i na muslimansku ženu našega stoljeca. Turska kao vodeca islamska država još i prije Kjemal paše broji medju svojim ljudima duhovne kulture mnogu ženu a imena pjesnikinje Nidjar-hanume, romaniske Fatime Alijekanume, profesorice carigradskog sveucilišta Halide Edibhanume (njezin roman »Turan« pa naš roman: „Bolja na srcu" kao i mnoge druge prokrcile su puteve slave svoga imena daleko preko granica svoje domovine. Potonja, Halide Edib-hanuma mnogo se bavi i politikom i spada danas medu prve javne govornike savremene Turske. Za vrijeme rata borila se kao dobrovoljac i postigla cin porucnika. U Indiji se muslimanska žena istice u politici, a mimo sve pako odskace 85-godišnja starica majka brace Ševket i Muhamed Ali. Kad je ovu dvojicu pred cetiri godine kao politicke vodje indijskih muslimana engleska vlada bila zatvorila, ovu staricu ništa nije moglo sprijeciti, da ne nastavi radom na djelu svoje djece. Ona je obilazila Indiju od mjesta do mjesta, svugdje docekivana i slavljena kako od Muslimana, tako i od nacionalnih Brahmanaca. — Još se narocito istice samostalna vladarica države Behopal u središnjoj Aziji Bibi Behopal-hanum. U prosvjetnom i kulturnom pogledu njezina je država najnaprednija od svih centralne Azije. — Od svih muslimanskih država jedino Indija ima svoju islamsku misionarsku organizaciju. Ovu organizaciju — kako tvrdi sveucilišni profesor u Jeruzalemu Zejnul-Abidin — svojim doprinosima uzdržavaju samo indijske žene. U Egiptu su u naciolistickim redovima angažo vane mnoge žene. Medju njima se narocito istice žena vodje egipatskih Muslimana poznatoga Saad Zagul-paše, Safije-hanum. Zagul-paša, njezin muž, umro je prije mjesec dana i pokopan sa najvecim pocastima. Egipatske žene imadu cak i svoju posebnu naciolisticku politicku stranku „Hizbul-vatan". — Promicanje znanosti u velike pomaže majka zadnjega egipatskog Kediva Abas Hilmi-paše, koji je još 1915. morao pobjeci iz Egipta pred engleskim progonima i pred dvije godine umro je u Carigradu. Starica i danas živi u Kairu. U Rusiji takodjer u ucenjackim krugovima mnogo odlicno mjesto zauzima muslimanska žena; a poznato je, da ih je mnogo bilo na sveucilištima prije rata u Petrogradu, i Moskvi, a narocito na visokim školama u Kazanju. — U kojih osam saveznih republika sovjetske Rusije mushmani su pretežan dio žiteljstva, gdje muslimanska žena obavlja najviše dužnosti ucitelja, profesora i lijecnika, rjedje pravnika, a ima ih cak i na mjestima puckih komesara. Na otocima Java, Borneo i Celebes, gdje živi 80 milijona Muslimana, žena se istice najviše u prosvjet nim podhvatima. Medjutim u Hidžazu, Jemenu, Hadrrmevtu, Siriji, Palestini, Perziji, Afganistanu, Alžiru, Tunisu i Tripolisu žena obavlja jedino kucne i poljske poslove. Ovo, što sam napisao, stvaran je prikaz položaja muslimanske žene u lslamu i po Islamu kroz sva vremena. Ne smijem i to medutim prešutjeti, da je u svima zemljama, gdje su bili i gdje danas ima Muslimena, a gdje su islamsku kulturu donosili Arapi, žena bila jednakopravna sa covjekom potpuno u duhu Islama. Ali bilo je vremena i zemalja, gdje je žena i stradala. U Perziji i Siriji prije dolaska Islama zloba i pokvarenost su bili na najvišoj svojoj visini. Nije postojala nikakva svetinja, a društveno cudoredje nije ni i kao pojam egzistiralo. I kad je dinastija Abasovida pomodu ovih zaposjela prijestolja Halifa, ovi su u carstvu sebi prisvojili neka pretorijanska prava, vodili su upravo glavnu rijec i dirigirali vladarima. Mjesto nauke oni u harem unose intriganstvo, krivo tumace propise Islama, pa pod uplivom njihove poganske tradicije cijelo drustvo strada, a žena ponajviše. Zato Mehmed Ali, veliki reformator, želeci popraviti i ponovno osvježiti muslimansko društvo, pod jakom vojnom stražom zatvorio je sve šejhove i teologe, pa su pod prijetnjom smrtne kazne morali pristati na njegove reforme i potpisati ih. Perzijci i Sirci htjeli su da vladaju cijelim islamskim sfijetom, a kako je bila žena naj jaca pobornica prava i slobode, to su sve upotrijebili, da upliv žene u javnome životu oslabe. To im je uspjelo. Po sljedica je toga bila, da je mnoga izopacena ustanova Islama na štetu žene doprla i do naših vremena, a to je upravo ono protiv cega ustaje svaki napredniji Musliman, ono što je bit reformi Kjemal-paše: oslobodjenje društva od svih predrasuda i svih nevaljalih tradicija.

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.