Dne 1. marta godine 1872., predsjednik Ujedinjenih Država Sjev. Amerike stavio je svoj potpis na dno jednog b i 11 a (zakona), kojeg je izglasao parlamena, u svrhu odredenja kotara Yellowstonea za nacionalni park, u Državi W y o m i n g na istocnoj strani brda Rocky Mountains. Vlada je time želila, da jedan ogromni prostor zemljišta bude rezerviran za ocuvanje jedne velicanstvene doline sa americkom florom, faunom i urodenim Indijancima i da to sve zaštiti od destruktivnog djelovanja civilizacije. Ovaj je cilj postignut u pogledu prirode, ali ne glede Indijanaca. Glavni kurioziteti parka, cija površina iznaša 8600 cetvornih kilometara, vrlo su razliciti: s jedne strane kanjoni i vodopadi, s druge opet t o p 1 i i zvori i gejziri, kojim treba još pridodati terasže vulkanskog kristala. Kanjon*,) Yellowstonea nije najviši od americkih kanjona, ali je zacijelo jedan od najkarakteristicnijih. Desno i lijevo iz litica isklesanih tokom vjekova izdižu se prema nebu cijele šume oštrih vrhova i tornjica. Izmedu gornjeg i doljneg pada, gdje rijekaroni kroz bezdan, kamenita masa se je morala pretvoriti u uski bezdani klanac, u kojem vode tako buce da natjeruju jezu. I prije nego ce se survati u prazninu, izgledaju, kao da jedan momenat kolebaju i, praveci vrtloge, najzad padaju u dubinu od 90 metara brzinom jedne strjelice, stvarajuci pjenjušavu i bijelukao srebro masu. Ali koliko je god divan i velicanstven prizor vodopada, onaj je od klanca i korita rijeke mnogo interesantuiji. U toj neizmjernoj dubini, rijeka, vijugajuci se, uz veliku buku otice i sjaji se kao živa. A ovom sutonu punom krasote i tajna, gdje se oplakuje dno kanjona, suprostavlja se svjetlo visina, koje ga okružuje. Cijelo se ždrijelo nad ponorima preiije va od svjetlosti. A u pari, koja se naglo ishlapljuje iz vode, zrake sunca stvaraja na hiljade duga i igra svjetla razasipljuci se preko brežuljaka, na cijeloj pozornici prikazuje carobne sjenke i zrake, koje se razvijaju u obliku lepeze i izdižu se kao strjelice. Medu kuriozitetima Yellowstonea, upadaju u oci krasne staklene litice i zidovi i terase iz vulkanskog kristala. Zidovi se izdižu kao bazaltne stijene u stupovima gotovo vertikalnim, a nalaze se na istocnoj strani jezera Gastor. Na jednom prostoru od 300 metara, visina ovih zidova sa stupovima, ili kako ih Americani zovu, „c i j e v i o r g u 1 j e" varira izmedu 45 i 75 metara. Tri kilometra dalje, a uz jezero „Lae des Bois" nalaze se još tragovi iste ove kamenite formaclje. Na drugim mjestima litice prave terase stavljene jedne na druge, spuštajuci se prema zemlji u formi smrznutih vodopada. Ove vulkanske kristalizacije sjaje se kao smedi ugladeni celik i posve su neprozirne. One prave jedan kaoticki nagib, okružujuci tople izvore, koji izbijaju osobito na obalama jezera Castor. Cesto se dogodi, da se od njih odlamaju veliki komadi. Za laglji prolaz putnika moralo se je kroz samu srijedu ovih litica i stijena napraviti jedan put za kocije; to je zacijelo jedini kristalni na cijelom svijetu! Plikoviti gejziri, kojim obiluje okolina, ucinili su Yelowstone osobito znamenitim. Cunjevi vapnenastih naslaga, koji su se stvorili oko kratera gejzira, u više slucajeva imaju vrlo divan profil. I oni ne de biti dovoljno opisani kada se prispodobe cvjetovima, razgranjenim grmovima, ili spužvama. Ta kako da se dostojno opišu ove prave cipke od tvrdog kamena?! NAPOMENA: Fusnote dostupne u PDF formatu