Komisija za Srebrenicu otkrila je 32 masovne grobnice za koje se vjeruje da kriju tijela više hiljada Bošnjaka, ubijenih u julu 1995. godine, tvrdi se u Izvještaju Komisije, koji je u posjedu "Nezavisnih". Sve informacije o tome dali su isključivo izvori iz Republike Srpske, i to prvenstveno organi Vlade RS i svjedoci na terenu. "Informacije su prvi put dobijene na taj način", navodi, se u Izvještaju. IZMJEŠTANJE: U istrazi je utvrđeno da je 28 sekundarnih grobnica (izmještana tijela), dok su četiri primarne (osnovne). Iako u Izvještaju nema procjene broja žrtava, čija tijela kriju novootkrivene grobnice, prema izvještaju Komisije u bivšoj UN-ovoj enklavi u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine likvidirano je više hiljada Bošnjaka. Uz to, ocjenjuje se da su likvidacije izvedene "na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog prava, te da je izvrši-lac, između ostalog, prikrivao zločin izmještanjem tijela". "Ali, tačna ocjena o broju tijela ili dijelova tijela koja se nalaze u svakoj od grobnica, neće biti moguća prije nego što se obave ekshumacije na svim lokacijama, uzmu uzorci kostiju sa otkopanih posmrtnih ostataka, izdvoje DNK-a profili i unesu u bazu podataka", navodi se u Izvještaju. Prema mišljenju stručnjaka, ekshumacije će trajati mjesecima, a na početak radova možda će se čekati i nekoliko godina. To mišljenje Komisija bazira na činjenici da je veliki broj grobnica smješten na lokacijama teškim za rad, a većina grobnica, uz to, prekrivena je velikom količinom smeća. Identifikacija tijela, ističe se, neće biti moguća bez dodatnih sredstava za finansiranje procesa DNK-a analize. Kad je riječ o pravnom karakteru događaja u srebreničkoj enklavi u kritičnom periodu, Komisija se ogradila od davanja pravnih kvalifikacija tih dešavanja, ali je u obzir uzela hašku presudu generalu Vojske RS Radislavu Krstiću koja ga optužuje za genocid. "Zbog ograničenog vremena i racionalizacije postupka, preuzeli smo istorijski kontekst i činjenično stanje sadržano u presudi Krstiću, kojom je osuđen za žpomaganje i podržavanje genocidaž", navodi se u Izvještaju. NAPAD NA ZONU: Komisija je posebno analizirala događaja u bazi holandskog bataljona UN-a u Potočarima, kod Srebrenice, kao i dešavanja sa kolonom vojnika i civila, koja je preko brda bježala iz grada, pokušavajući se probiti do teritorije pod kontrolom Armije BiH. Prema izvještaju, jedinice Vojske RS 6. jula. Otkrivene 32 masovne da kriju tijela vise hiljada 1995. godine započele su napad na Srebrenicu. Grad je zauzet pet dana kasnije, a na hiljade izbje-glih potražilo je spas u holandskoj bazi u Potočari-ma. Tu se okupilo 20 do 25 hiljada izbjeglih, uglavnom žena, djece i vojno nesposobnih. "Najdramatičnije je bilo 12. i 13. jula u Potočarima, gdje je sistematski vršeno razdvanje žvojno sposobnihž muškaraca od porodica. Izdvojeni su držani ispred fabrike cinka i u žbijeloj kućiž iza zgrade Transporta. Bolna je činjenica da je među njima bilo dosta vojno nesposobnih i maloljetnika", navodi se, između ostalog, u dijelu Izvještaja koji tretira događaje u Potočarima. Sporadična ubijanja su se tih dana dešavala u blizini ovih objekata, o čemu su, po Izvještaju, svjedočili i holandski vojnici čiji pukovnik Kmgorija je pokušao ispitati šta se događa, ali ga je VRS spriječila. Razdvojeni "vojno sposobni" Bošnjaci u Potočarima, njih oko hiljadu, odvezeni su 12. i 13. jula na druge lokacije u Bratancu, gdje su dovođeni i zarobljenici iz mješovite kolone iz šume, a odatle na mjesta pogubljenja. "Iza njih je ostala gomila ličnih stvari i dokumenata, koji su spaljeni 13. jula, pa tako priče o provjeri i traženju ratnih zločinaca gube smisao", tvrdi se u Izvještaju. POGUBLJENJA: Prema Izvještaju, između 10 i 15 hiljada stanovnika Srebrenice 12. jula je krenulo u bijeg, u mješovitoj koloni (trećina muškaraca vojnici 28. divizije Armije BiH). Čelo kolone činili su vojnici, a nakon njih civili. Vojska RS presrela je čelo kolone uveče 12. jula, na pravcu od Kameničkog brda ka Kraji-novičkom potoku. Tu je zarobljeno oko hiljadu ljudi. Prema vojnim dokumentima, u presretanju kolone trebale su da učestvuju i jedinice iz Srbije i Republike Srpske Krajine, ali, prema analizi te dokumentacije, nema pouzdanih dokaza da su te jedinice učestvovale u ovim dešavanjima. Sljedećeg dana, na lokaciji sela Pobuđe, VRS je zarobila najmanje 6.000 muškaraca. Jedan broj zarobljenika ubijen je ujutro 13. jula na obali Jadra. U Cerskoj je, nadalje, strijeljano 149 lica, starosti od 14 do 50 godina. Njih 147 bilo je u civilnoj odjeći. Više od hiljadu zarobljenih likvidirano je u skladištu u Kravicama, nakon što je jedan zarobljenik ubio policajca. Ti zarobljenici likvidirani su zoSPEljama, ručnim bacačima, bombama i mecima. Dana 14. jula zarobljeno je dvije do dvije i po hiljade muškaraca iz kolone. Njih hiljadu je likvidirano u Orahovcu, dok je kod brane Petkovci ubijeno hiljadu i po do dvije hiljade zarobljenika. Dana 16. jula ubijeno je između 1.000 i 1.200 ljudi, koji su dan prije odvezeni u Piliću. Strijeljanja su izvršena na vojnoj ekonomiji Branjevo. Tog dana likvidirano je i 500 ljudi, koji su bili zarobljeni u Domu kulture u Pilici, koliko je ih je ubijeno i u Kozluku. U Izvještaju je, pored toga, naveden čitav niz akcija Vojske RS u kojima su zarobljeni ljudi koji su bježali iz Srebrenice, a neki od njih su i razmijenjeni. Čavić: Pravda za sve Neophodno je primijeniti pravdu na sve one koji su počinili bilo kakav zločin, izjavio je Dragan Čavić, predsjednik RS, povodom Izvještaja Komisije za Srebrenicu. "Činjenice treba da otkrivamo mi, a ne neko drugi, jer kad ih neko otkriva drugi u ime nas, onda on može njima da manipuliše. Mi ne možemo manipulisati činjenicama. Mislim da utvrđivanje činjenica na ovaj način treba da se vrši na svim lokacijama u BiH. Došlo je vrijeme da se iz jedne politike stalnog traženja ravnoteže u zločinu uspostavi jedan novi politički ambijent u BiH u traženju ravnoteže u pravdi", rekao je Čavić. On je pojasnio da to znači primjenu pravde za sve one koji su činili zločine iz bilo kojih ubjeđenja, zbog pripadnosti nekoj naciji ili političkom pokretu. "Jednostavno ravnoteža pravde, a ne ravnoteža zločina, to je izlaz u budućnost", istakao je Čavić. I Komisija, u jednom od svojih zaključaka, ističe da javnost RS rezultate rada Komisije prezentovane u ovom izvještaju mora posmatrati u svjetlu nedavne izjave predsjednika RS. "Prihvatanje i suočavanje sa činjenicom da su neki pripadnici srpskog naroda počinili zločin u Srebrenici u julu 1995. godine može povoljno da utiču na kreiranje uslova za istraživanje svih drugih zločina počinjenih na prostorima BiH i kažnjavanje počinilaca", navodi Komisija. Specijalna policija RS zadužena za zarobljavanja Na blokiranju i zarobljavanju izbjeglih iz Srebrenice Republika Srpska je angažovala specijalne jedinice policije. Tako je u rejonu sela Brežnici Bokčin Potok 12. jula u 15.55 časova bio blokiran veći dio izbjeglih. U tim aktivnostima, prema naredbi koju posjeduje Komisija, trebalo je da učestvuju i manje jednice policije Srbije i RSK. Analizom cjelokupne dokumentacije ne dolazi se do pouzdanih podataka o učešću tih jedinica. Telefon bez rezultata Pokušaj da se dođe do lokacija masovnih grobnica putem oglašavanja posebnog telefonskog broja, nije urodio plodom. "Uprkos pokušajima da se dođe do savjesti onih koji imaju saznanja o tim događajima, do sada je samo nekoliko relevantnih informacija dobijeno ovim putem", navodi se u Izvještaju. Progoni, hapšenja i likvidacije Oružane snage RS, a posebno Prva milićka i Prva bratunačka brigada, te Samostalni bataljon Skelani, 14. jula vršile su "pretres terena" i zarobljavale veći broj Bošnjaka. Presječeni dio kolone na području Pobuđa, Konjević Polja, Cerske, Kamenice, Džafinog Kamena, Snagova, Maričića i Han Pogleda bio je sve vrijeme meta progona, hapšenja i likvidacija od strane pripadnika policije i Vojske RS.