Glamočki grad leži na jednom brijegu, koji se hvata sa jugo-zapadne strane ogranaka gore Golje ili Golije: sa istočne i sjeverne strane obara se brijeg dosta strmenito u Glamočko polje. Na vrhu toga brijega nalazi se stara tvrgjava po prilici 70 metara dugačka a 26 metara široka u obliku pravokutnog četverokuta sa jednom oblom kulom (tabijom) na jugo-zapadnoj strani. U samom gradu nema ništa osobitog, osim jednog bunara, džamije, koja pravi jedan ugao grada i jedne svedene barutane. Ispod i oko grada vide se zidine sa tri gotovo porušene kule, koje su pasale vedi dio brijega. Ispod ovih zidina prosiplju se kuće Glamočke varošice. Ove zidine jesu iz novijeg vremena. Kako ove zidine, tako i stari grad jesu gotovo porušene. Narod pripovijeda o Glamočkom gradu, da je to moglo biti od prilike početkom petnaestog vijeka, kad je upravljao gradom neki kapetan Žuna, došao je osmanlijski paša Kuloglija sa 40;000 vojske i tražio od Žune, da mu preda grad. Žuna nije htio predati grada, ved dočeka neprijateija, koga u prvi mah i suzbije. Neprijatelj se povuče natrag i na jugo-istočnoj strani od grada, četvrt sata daleko, i u jednoj dolini, koja se danas zove „Busija" zaustavi se. Kuloglija namisli pošto po to osvojiti grad, pa jednom sam privuče se kradom do grada i tu se dogovori sa derkom kapetana Žune Anom, koja mu obeća predati ključe od grada, kad u Nedjelju ode njezin otac sa ostalom porodicom u crkvu pod „Radaslije," četvrt sata daleko od grada. Tako je i bilo. Paša ugje kradom u grad i dade znak svojoj vojsci, koja sad bez svakog otpora osvoji grad. Narod i kapetan sa svojom porodicom pod Radaslijama čuvši taj dogagjaj nagne bježati pravo ispod grada, ali neprijatelj ga dostigne i tu se zametne boj, u kome pogine kapetan Žuna sa svojom porodicom. To je mjesto takogje četvrt sata od grada daleko, idući u Lijevno, i vide se i danas dosta velike ploče, koje više grobova pokrivaju, ali pismenog spomenika nema. Ovo groblje narod zove „Kaursko groblje," a onu dolinu „Busijom."