Broj Srba pravoslavnih u svima varošima varošicama Bosne i Hercegovine iznosi 54.836. Svega varoškog stanovništva ima u našoj domovini 276.073 stanovnika. Broj Srba pravoslavnih po varošima i varošicama iznosi svega 19,7 % daklen ni punih 20%. Dok smo mi s obzirom na seosko stanovništvo sa brojem 769.185 i na ukupno stanovništvo sa brojem 824.021 na prvom mjestu s obzirom na varoško stanovništvo mi smo na pošlјednjem mjestu. Od svih Srba pravoslavnih u Bosni i Hercegovini u varošima i varošicama živi samo 6,65%, ostalih 93,35% živi na selu. U svoj Bosni i Hercegovini imade samo jedna jedina varošica: Drvar, u kojoj su Srbi pravoslavni u natpolovičnoj većini, pa i u toj jednoj natpolovična većina postignuta je ušlijed velikog broja radnika, što se najbolјe ogleda u tom da ima 1049 muških a samo 435 ženskih. Broj Srba pravoslavnih, koji žive po varošima i varošicama, veoma je malen, kao što se vidi, prema broju Srba težaka. Ovo je za nas veoma nepovolјan odnošaj, a ako se uzme obzir na terete, koje Srbi u Bosni i Hercegovini snose za čisto srpske ustanove, odnošaj je još nepovolјniji. Od 114 srpskih osnovnih škola varoških je 45 i seoskih 69. I ako daklen Srba pravoslavnih ima po selima 14 puta toliko, koliko po varošima, ne izdržavaju oni ni dva puta toliko srpskih škola, koliko varošani. Tako je i sa ostalim srpskim ustanovama. „Prosvjeta" je 21 put većma raširena u varoškom stanovništvu, nego u seoskom. Jedino doprinosi za crkveno-školsku autonomiju prilično su proporcionalni, jer se kupe putem poreza. Srpski karakter naše domovnne ne može se dovolјno da istakne ušlјed ovoga malog broja Srba pravoslavnih po varošima i varošicama. Stranac ne ide po selima, da nas vidi, nego po varošima i tu ne može da nađe dovolјno naših firma i našeg stanovništva pa prema varošima cijeni i svu Bosnu i Hercegovinu. Naše varoško stanovništvo, mnogo doprinosi za stvaranje čisto srpskih ustanova i, kako ga je malo, uspjesi su zaista veliki. O tom će se svako uvjeriti, kad se sjeti da je ova šaka Srba pravoslavnih uz blizu 20 srpskih novčanih zavoda po Bosni i Hercegovnni kadra bila stvoriti jedan čisto srpski novčani zavod: Srpsku Centralnu Banku sa tri miliona uplaćenog kapitala, dok katolici, kojih ima jedanput i po koliko nas po varošima, i muslimani, kojih ima blizu tri put koliko nas, nijesu to bili u stanju stvoriti, nego su se morali poslužiti stranim kapitalom i tako su došli donekle u ekonomsku zavisnost stranaca. Ne treba da se varamo ovijem uspjesima, pa da mislimo, da će naše varoško stanovništvo ovako, kakvo je, i u ovolikoj količini, koliko ga je danas, i dalјe biti kadro da snosi terete, i naročito, da će biti kadro da stvara nove ustanove i da ih održi nezavisne. Sadanje srpsko varoško stanovništvo dalo je, što je moglo i ako mi mislimo, da se i dalјe razvijamo i da svojoj domovini dademo čisto srpski karakter, mi moramo veliku brigu obratiti jačanju varoškog stanovništva i što se tiče broja i što se tiče imanja. To se jedino može postići na taj način, ako iz velikog i nepresušnog rezervoara našeg seoskog stanovništva zagrabimo i preselimo u varoš. Seosku djecu treba da šalјemo na zanate i trgovine i da se pobrinemo, da im pošto svrše, otvorimo poslove u varošima, pa ćemo na taj način stvoriti našem živlјu egzistenciju u varošima, a nevolјa beskućnika i nedostatak zemlјe po selima manje će se osjećati. Ova naša nacionalna nevolјa osjetila se odavna, te je o njoj bilo govora i na prvoj mitrovdanskoj skupštini „Srpske Narodne Organizacije" držanoj 1907. godine i tu je riješeno, da se osnuje društvo „Privreda", koje bi imalo voditi brigu o ovome stvaranju novog varoškog stanovništva i privrednom jačanju Srba u Bosni i Hercegovini u opšte. O Sreteniju 1908. godine sastala se anketa, koja je imala da odredi pravac tome društvu i izabran je odbor, koji je imao da izradi pravila i isposluje odobrenje od vlasti. O Vaskrseniju iste godine predana su pravila vladi na odobrenje, a kao zadatak društva određeno je: Da podiže i jača privredu Srba u Bosni i Hercegovini pri čemu je svaka polntička djelatnost isklјučena.Taj će zadatak postizavati društvo: a) vaspitanjem naroda za rad knjigama, listovima, predavanjima, izložbama i izletima ističući, da se sreća i napredak naroda osniva na radu i budeći u narodu svijest o dužnosti rada; b) organizovanjem privrednika u udruženja i zadruge a udruženja i zadruge u saveze; v) upućivanjem srpskoga podmlatka na privredu i nastojanjem, da se u tom teorijski i praktički obrazuju, dajućn materijalnu pomoć svojim članovima Srbima i Srpkinjama iz Bosne i Hercegovine, koji se odaju kojoj grani privrede, ili hoće da se u tom usavrše; g) čuvanjem i unapređenjem interesa srpskih privrednika sakuplјanjem statističkih podataka, iznalaženjem novih izvora privrede i upućivanjem privrednika preko stručnih činovnika društva na usavršavanje i bolјu eksploataciju rada; d) posredovanjem pri namještanju srpskog polјoprivrednog, trgovačkog, zanatlijskog i fabričkog osoblјa u svim prpvrednim poslovima izuzev posredovanja kod vlasti; đ) u opšte s isključenjem politike svakim radom, koji vodi unapređenju srpskog privrednog pokreta. Preko tri godpne čekali smo na odobrenje pravila i tek lani u novembru dobismo dozvolu da osnujemo društvo. Ali nije prošlo ni mjesec dana a vlast je već zabranila obrazovanje okružnih odbora, jer se tobože ne slaže sa današnjim zakonom o udruživanju. Jedini okružni odbor „Privrede" u Sarajevu mogao se obrazovati, te je i radio. Svima ostalim okružnim odborima vlast je zabranila konstituciju. Iz početka je vlast tražila da se okružni odbori osnuju kao posebna društva a da glavni odbor bude u obliku Saveza tih društava poput saveza zemlјoradničkih zadruga. Pošto bi ušlјed ovoga organizam društva znatno stradao, jer bi bila mnogo slabija veza izmeću pojedinih okružnih odbora, nego se prije mislilo, to bi i uspjeh društva došao u sumnju, okružni odbor društva „Privrede" nije mogao pristati na takovo riješenje, nego je zahtijevao, da ostane društvo kao jedno za svu Bosnu i Horcegovinu, kako je odobreno, i dokazivao je, da ni u kom slučaju ne stoji u protuslovlјu sa zakonom o udruživanju. Na poslјetku se našao izlazak na taj način, da ostane društvo jedno za svu Bosnu i Hercegovinu, ali da okružni odbori slično kao u Gajreta imaju posebne štatute, koji će se sastojati iz ekscerpta odobrenih pravila „Privrede" uzevši iz pravila ono, što se odnosi na okružni odbor. Već su ta pravila sastavlјena i razaslata u okružna mjesta te su već u nekim mjestima odobrena i konstituisani okružni odbori „Privrede". Do potpunog obrazovanja društva nedostaje još samo to, da se okružni odbori „Privrede" i povjerenici sastanu u Sarajevu i izaberu glavni odbor, što će se također u brzo izvršiti. Okružni odbor „Privrede" u Sarajevu radio je do sada na skuplјanju članova, razvijanju organizacije društva i od ove godine preuzeo je od „Prosvjete" smještanje šegrta na valјane zanate i trgovine. Već za ovo kratko vrijeme opazilo se da društvo sa štatutima, kakvi su mu danas, ne može napredovati. Glavna je greška što je i suviše velik djelokrug dat okružnim odborima, tako da je rad glavnog odbora učinjen nemogućim. Nije se uzimao obzir na to, da mi imamo okružnih mjesta, gdje su Srbi tako slabi, da nijesu kadri da vode jednu centralnu upravu za svoj okrug, a pravila su tako udešena da ako na „Privredi" ne bude radio okružni odbor, glavni odbor ne smije, i tako u opće niko ne bi mogao raditi. Zbog toga moraće se brisati iz pravila okružni odbor u Sarajevu a ostaviti jedino glavni odbor, ali će mu se morati dati djelokrug, da može u smislu pravila društva raditi u svakom mjestu Bosne i Hercegovine, a odgovaraće skupštini članova, a ne skupštini odbornika okružnih odbora i povjerenika, kojima bi se imao i putni trošak platiti, kako je danas propisano u pravilima. Uvjeren sam, da će se ove promjene na prvoj skupštini „Privrede", koja dođe, usvojiti i da će iza toga društvo nesmetano moći raditi. Jedno ipak nedostaje: oduševlјenja. Koliko sam do sada vidimo za ovo društvo ne postoji u nas oduševlјenje, koje društvo zaslužuje prema potrebi za Srbe Bosne i Hercegovine. Ovijem recima je zadatak da obrati pažnju Srba na ovo društvo, kako bi odziv, kad počne društvo raditi na sve strane, bio takav, da bi se cilј društva barem do izvjesne granice ostvario u što skorijem vremenu.