Odmah iza Oslobođenja počela se razvijati jača organizacija Prosvete u Americi. Počeli su se osnivati novi odbori a novi poverenici u mnogim mestima započeli su marlјivo sa radom. Kad je organizacija bila na vrhuncu, imala je Prosveta u Americi 16 mesnih odbora i 20 poverenika. Prihodi Prosveti iz Amerike od Oslobođenja do danas bili su sledeći : U prvoj društvenoj godini iza Oslobođenja 1918./19. došlo je u svemu iz Amerike prihoda K 88.000.— To je bio novac fonda Bosansko Hecegovačke Emigracije, koji je iza Oslobođenja likvidirao i sav zaostali novac predao Prosveti. Prema ukupnim primicima u ovoj godini, koji su iznosili K 627.000.—, prihodi iz Amerike označavaju 12.44%. Godina sledeća 1919./20 bila je najplodnija za Prosvetu. U ovoj godini organizacija Prosvete u Americi prikupila je i poslala Glavnom Odboru Prosvete svotu od Din. 560.000.-—. Kako su ukupni primici u ovoj godini iznosili Din. 2,000.000, prihodi iz Amerike iznosili su čitavih 28% od ukupnog prihoda. Iduće tri godine prihodi se znatno smanjuju. U god. 1920./21. došlo je iz Amerike prihoda Din. 300.000.—. God. 1921./22. Din. 170.000.—, a god.. 1922/23. Din. 156,000,—. Prema ukupnim prihodima u ovim godinama iznose prihodi iz Amerike: Godine 1920./21. 21%, GOD. 1921./22. 17%, GOD. 1922./23. 9.7%, Prošle društvene godine 1923./24. prihodi iz Amerike se povećaju i iznose Din. 208.000.— što prema ukupnim primitcima u prošloj godini od Din. 1,600.000 iznosi 13%. Za prva četiri meseca ove godine došlo je iz Amerike u svemu prihoda Din. 70,000.—. U svemu je za prvih pet godina iza Oslobođenja došlo Prosveti iz Amerike Din. 1,416.000.—. Prema ukupnim primitcima iza Oslobođenja za prvih šest godina, koji iznose Din. 7,800.000.— primitci iz Amerike čine 18%. Velika je ovo pomoć koju su naši lјudi, najvećim delom siromašni svet, prikupili Prosveti. Ova je potpora tim veća, što se za ovo nije tražila nikakva naknada u obliku stipendija i pomoći đacima, kao što je to redovno kod odbora i poverenika u domovini. Ova obilata pomoć omogućila je da je Prosveta gotovo jednu četvrtinu svoga rada mogla uspešno svršiti. Bez ove pomoći na stotine siromašne dece ne bi mogla Prosveta na put izvesti i zaostao bi i mnogi drugi kultunri rad Prosvete. Na ovako velikom delu uzelo je učešća, kao što napred rekosmo, 16 odbora i do 20 poverenika. Odbori Prosvete su u sledećim mestima: Čikago, Bjut, Anakonda, Okland, Sent Luis, Mineapolis, Čarles Siti, Geri, Nјujork, Čisholm, Tonopa, Kupertino, Pulman, San Pedro, Đuno, Vilmington. Poverenici su u sledećim mestima: Los Angelos, Vatsonvil, Klovis, Portevil, Enđelos Kemp, Suter Krik, Ditrojt, San Dijego, San Francisko, Loven, Bizbi, Kasper, Dekalb, Milvoki, Blokton, Snet-Paul, Ventura, Saut, Bend, Lid, Pitspurg. Ovi odbori i poverenici radili su kako kad, sad živlјe, sad slabije. Ali svaki je nešto doprineo gornjem uspehu koji je zaista zamašan. Iz Amerike se iza Oslobođenja javiše i dva velika dobrotvora sa ulogom preko 20.000 dinara a to su : Srpsko Dobrotvorno Društvo Sv. Savo Br. 31 Srpskog Saveza Svesne Srbadije u St. Paulu u državi Minesoti, koje priloži Din. 50.000 u obveznicama prvog državnog zajma i g. Vaso L. Ćuković, iz Denvera u Koloradu, koji je priložio Prosveti u gotovu Din. 25.000. Potpora Prosveti iz Ameirke, uvereni smo, neće ni u buduće izostati. Plemenita težnja našeg čestitog sveta u Americi, da pomogne svoje u domovini, kako bi se materijalno pomogli i kulturno ojačali, i u buduće ostaće trajna i jaka. Koliko Prosveta samo u jednoj godini učini radeći na kulturno prosvetnom podizanju narodnom, svedoči izveštaj i brojke, koje na drugom mestu donosimo. Trebaće i u buduće da Prosvetu svi obilatije pomažemo, kako bi mogla nastaviti i razviti svoju akciju, da mnoge pomogne koji su bez pomoći nemoćni da na put izađu, i da još bolјe organizuju rad u masama narodnim na prosvećivanju odraslih.