I najpovršniji pogled na geografsku kartu naše države pokazuje, da su Bosna i Hercegovina njene centralne zemlјe. Taj centralni položaj je tako izrazit, da čak i oblik provincijalnih granica Bosne i Hercegovine odgovara obliku državnih granica, obadvoje predstavlјaju trokut sa okrenutom osnovom Jadranskom Moru. Taj položaj daje ovim zemlјama važnost, koja se ne može ne opaziti. Ako je ko hotimice neće da vidi, ona će mu se silom geografskih prilika u najskorijoj budućnosti sama nametnuti. Početak je već tu. Sve projektovane želјezničke pruge, koje treba da vezuju unutrašnjost i istočne krajeve države s morem, vode preko bosansko-hercegovačkoga zemlјišta. Dakako, jer se Bosna i Hercegovina kao centralne zemlјe ne daju zaobići. To je pošlјedica okolnosti, što je najveći dio naše morske obale sastavni dio Bosne i Hercegovine, kao njena zaleđa. Nikakvi obziri ne mogu tu okolnost promijeniti, nego se naprotiv o tome mora, a moraće se docnije i više, voditi računa. Značaj tranzitne zemlјe imalo je bosansko-hercegovačko zemlјište od drevnih vremena do danas, pa će taj značaj imati i u budućnosti. Ima doduše nešto, što Bosni kao prolaznoj zemlјi donekle, ali samo donekle, umanjuje vrijednost. To je nezgodan pravac njenih planina, koje se pružaju paralelno sa obalom Jadranskoga Mora, dakle baš onim smjerom, koji se ukršta sa pravcem prometnih linija i pravi im terenske teškoće, prisilјavajući drumove, da se naizmjenično čas penju naviše, a čas silaze naniže. No te prirodne prepone nijesu bile ni ranijih vremena takve, da bi se bosansko-hercegovačke planine morale zaobilaziti. Na njima ima presedlina, koje koliko toliko olakšavaju promet. Za današnju su tehniku ove terenske teškoće toliko neznatne, da se sa lakoćom savlađuju. Za tehniku, koja je savladala prepone Gotharda i Simplona, bosansko-hercegovačke su planine igračka. S druge strane iste te planinske smetnje podižu stratešku vrijednost ovih zemalјa. Vijenac visokih planina zapadne Bosne na dalmatinskoj granici, pa planine na razvođu između Vrbasa, Bosne i Drine s jedne, a Neretve s druge strane tvore jedan bedem prema svakom neprijatelјskom pokušaju invazije, koja bi dolazila s Jadranskoga Mora. A to je naročito važno u današnjim prilikama, jer se naš najlјući neprijatelј u sadašnjosti nalazi baš na toj strani. Bezbjednost države dakle leži dobrim dijelom na zemlјištu Bosne i Hercegovine. Strateška vrijednost Bosne leži i u tome, što je ona kao centralna zemlјa daleko od sjevernih, istočnih i južnih granica. Radi toga su ove zemlјe predestinirane, da budu strateška baza za odbranu države. To je jedan veliki politički višak, koji Bosni i Hercegovini daje prvo mjesto u državi. U privrednom pogledu — vodeći računa samo o onoj i onakvoj privredi, koja je u nas sada dominantna, t. j. o težačkoj privredi — ne može se za sada ni Bosna, a kamo li Hercegovina mjeriti sa drugim, zgodnijim i plodnijim krajevima naše države. Rekoh za sada, dokle naša privreda nosi agrarni karakter. U budućnosti tako neće biti, jer će se i naša privreda morati industrijalizozati. A kada dođe to vrijeme, onda će Bosna i Hercegovina sa svojim šumskim, stočarskim i rudarskim sirovinama i sa vodenom snagom svojih rijeka zauzeti znatno mjesto u našoj industrijskoj privredi. Početaka već ima. Još sada bosanska šumska industrija, premda ograničena skoro samo na jedan artikal (drvenu građu), zauzima prvo mjesto u našoj državi. Nekoliko drugih industrij-skih preduzeća po Bosni upotpunjuju industrijsku važnost ovih zemalјa. Bogatstvo gvozdene rude i uglјa, a da i ne govorim o drugom rudnom blagu, otvaraju Bosni i Hercegovini sjajne vidike pri industrijalizaciji naše privrede. Ovaj višak u kontu Bosne i Hercegozine pokazuje na drugoj strani osjetan manjak, i to baš na onoj strani, odakle bi trebao da dođe privredni polet. To je zaostalost stanovnika ovih zemalјa. Ne može se doduše ni jedna naša pokrajina pohvaliti nekom osobitom visinom kulture svojih stanovnika, ali su na kulturnoj lestvici Bosanci i Hercegovci znatno zaostali iza drugih. Historijski hod kulture i u prošlosti je zaobilazio ove krajeve. I rimskih vremena, koja u bosansko-hercegovačkoj prošlosti, čini se, predstavlјaju najviši kulturni stepen, do koga su se ovi krajevi ikada uzdigli, narod ovih zemalјa je daleko zaostajao iza drugih rimskih građana. On je tada davao carstvu odlične ratnike i jedva išta drugo. No gledajući na druge zemlјe u Evropi, koje imaju i nepovolјnije uslove za razvitak svoga stanovništva, pa ipak napreduju, Bosna i Hercegovina imaju također izgleda za viši kulturni razvitak njihova naroda. Bosanci i Hercegovci imaju uslova za to. Oni su zdravi i duševno i tjelesno, a to je prva pogodba za napredak. Baš najzaostaliji brdski krajevi imaju najsnažniji soj lјudi. Izuzevši neke rđave osobine, koje su pošlјedice siromaštva i kulturne zaostalosti, narod brdskih krajeva je sačuvao svježinu duše, izvjesnu moralnu bezazlenost i duševnu pojetičnost. To su sve osobine, koje im daju dispoziciju, da od njih postanu dobri građani. Pojetična njihova duša odvela ih je tokom prošloga rata na hilјade na bojna polјa Dobrudže i Kajmakčalana, da se bore za slobodu svoju i svoje braće. Ima još jedna odlika, karakteristična za brđane uopće. Oni se brzo množe, naročito u muškinju. Siromaštvo njihova kraja ih goni, da traže života na strani i oni sele, neprestano sele. Svi naši brdski krajevi, pa i Bosna s Hercegovinom kroz vijekove popunjavaju praznine u stanovništvu nižih krajeva. Hercegovina, veli se, sav svijet, naseli, a sebe ne raseli. Pored Hercegovine ima i Bosna takvih krajeva. Ova osobina dobro je došla, da se u krajevima naše države, gdje ima mnogo tuđih elemenata, redovi našega naroda jače sabiju. Od oslobođenja do danas rađeno je u tom pravcu, a radiće se, moraće se raditi još intenzivnije. Bolјe tako, nego u Ameriku! Ako država i društvo i prenebregnu tu dužnost, vršiće je sam narod gonjen najjačim podstrekačem, glađu. U tome snaženju naših nacionalnih redova u Vojvodini i Južnoj Srbiji doprinose i doprinosiće mnogo i stanovnici Bosne i Hercegovine. Stanovnici ovih zemalјa su turskom carstvu kroz vijekove davali odličnih državnika, vojskovođa, učenjaka i književnika. To će biti i u budućnosti, prije ili poslije. Da to bude što prije, treba da pregne i društvo i država, a u prvom redu društvo, jer je državno pregalaštvo sporo i tromo, da dignu kulturni nivo ovoga naroda. U koliko se više i brže bude radilo, tim prije će se moći opaziti vrijednost stanovništva ovih zemalјa, na njihovu, ali i na opću državnu korist.