U prvo vrijeme svoga društvenog djelovanja »Napredak« je odgoju naučnika posvećivao glavnu pažnju. »Napredak« je prije 30 godina (g. 1904.) u Sarajevu i osnovan sa zadatkom, da podiže obrtnički podmladak. Fuzijom sa »Hrvatskim potpornim društvom« iz Mostara on proširuje svoj program i na školovanje inteligencije, ali ne zanemaruje ni svog prvotnog zadatka, već podjednako odgaja inteligenciju i obrtnike. I nakon osnutka »Hrvatskog Radiše«, »Napredak« ne odustaje posve od tog rada, pa u svome ponovno povećanom programu, koji je obuhvatio i najšire narodne slojeve, uključuje i odgoj obrtničkog podmlatka, šaljući svake godine već svršene naučnike u inozemstvo na usavršivanje. Prije punih deset godina, 11. veljače 1923., osnovana je u Sarajevu podružnica »Hrvatskog Radiše«. U tome je kratkom razdoblju ta podružnica, unatoč mnogim nedaćama, časovitim prekidima i malaksanjima, časno vršila svoju zadaću: valjani dječaci namještani su u razne zanate, nad njima se vodio nadzor nastojeći od njih odgojiti vrijedne obrtnike i trgovce. Rad se ipak nije mogao razviti u onom opsegu kako su to osnivači bili zamislili, jer »Hrvatski Radiša« nije bio još dovoljno popularan i jer se još nijesu vidjeli vanjski uspjesi njegova rada. I upravni odbori podružnice, a i pojedinci i društva, na čelu s »Napretkom«, uvidješe, da pravog i otpunog uspjeha i ne može biti bez naučničkog doma. U svom domu tek se može odgojiti pravi, sposobni i svjesni podmladak, budući solidni temelj ekonomskog, a i kulturnog nastojanja. Na osnivanju doma radili su svi dosadašnji odbori i obojica prvih predsjednika gg. Andrija Kulier i pok. Ljudevit Dvorniković, i evo sada, zauzetošću novoga odbora i njegovog predsjednika, kanonika, dra Ante Buljana, baš na 10godišnjicu opstanka podružnice,. u doba najveće krize ali i potrebe, posvetio se dne 2. listopada 1933., uz nazočnost delegata »Napretka« i svih sarajevskih kulturnih društava, kamen temeljac željkovanog doma. Dom se podiže na zdravom, sunčanom i zračnom dijelu Sarajeva, u Duvanjskoj ulici (Bjelave), u blizini sirotišta »Egipat«, a stajati će preko četvrt milijuna dinara. U njemu će biti prostorije (spavaonica i dvorana) za 28 pitomaca, stan za upravitelja i sve potrebito; predviđeno je i eventualno buduće proširenje za 78 pitomaca. Gradnju je omogućio »Napredak« svojim prilogom od Din. 100.000.—, za današnje doba, zaista golemom svotom. Središnjica »Hrv. Radiše« u Zagrebu također je mnogo brige vodila o toj akciji imajući u programu gradnju u mnogo većem stilu, no teška ekonomska kriza i dogradnje društvenih domova u Zagrebu nijesu to za sada dozvolile. Podizanjem ovog skromnog doma udaren je solidan temelj rješavanju obrtničkog i trgovačkog problema kod Hrvata grada Sarajeva. Naglašena je tom gradnjom i potreba tog rješenja, baš u doba današnje krize i hiperprodukcije inteligencije. Držeći se načela, da u zanate i trgovinu trebamo slati naše najbolje i najdarovitije dječake podignuti ćemo i obrt i trgovinu na korist narodnu, jer i selu treba dobrih trgovaca i obrtnika, koji će biti uistinu prava spona grada i sela, inteligencije i seljaka. Prijeku potrebu toga rada najbolje pokazuju slijedeći statistički podaci o našem položaju u samom Sarajevu. Po zadnjem popisu imade Sarajevo 78.182 stanovnika, od toga 29.660. muslimana, 21.358 katolika, 18.678 pravoslavnih i 7599 jevreja. Radnja imade Sarajevo 3.339, od toga otpada na muslimane 1363 (većinom kafane, aščinice i slično), na katolike 498 (ni jedne veće radnje), na pravoslavne 820 (razne vrsti radnja) i na jevreje 658 (gotovo sve jače radnje). Crna slika, ali u provinciji je još crnija! Skrajnje je vrijeme, da šegrtsko pitanje pravilno ocijenimo. Temelj je tu, otpočelo se gradnjom naučničkog doma!