U ovom periodu je rad »Napretka« najopsežniji, a i najplodonosniji. To se može tumačiti u prvom redu provedenom fuzijom hrvatskog potpornog društva u Mostaru i »Napretka« u Sarajevu, jer se u zajedničkom radu udružiše svi Hrvati i Bosne i Hercegovine, a sam ovaj fakat djelovao je na sve njih, pa nije čudo, da je svaki osjećao, da i sa svoje strane treba nešto pridonijeti. Ovo se vidjelo u prvom redu u širenju društvene organizacije, osobito u Hercegovini, jer se ubrzo osnovaše podružnice u Čapljini, Ljubuškom, Konjicu, Trebinju, a povjereništva u mnogim manjim mjestima. Ovo se jasno ispoljilo u prihodu članarine, koja od 19(U. do 1914. raste od K 9.777.61 na K 10.836.90, K 13.132.46 K 18.449.12, K 18.262.90, K 23.958.93 do K 36.M9.88, dakle se skoro početverostručuje. Prema ovom nijesu zaostali ni dobrovoljni prinosi, koji sa K 14.731.34 u 1907./8. rastu do K 70.419.69 u god. 1913./14., a ni zabave, koja od K 3518.33 u god. 1907./8. rastu postepeno do K 20.798.89 u god. 1913./14. Mora se primjetiti, da se u ovom periodu već sasma ukorijenio običaj, da se u svakom mjestu gdje postoji društvena podružnica održi »Napretkova« zabava, kao i to, da su ove svojom priredbom, programom i otmenošću stupile na čelo svih ostalih priredaba. Kako je na ovim zabavama bio program uvijek prvoklasan, ne samo u Sarajevu nego i po provinciji, pa kako su odigravani ne samo poučni ili povijesni komadi iz hrvatske literature, recitovane pjesme hrv. književnika, pjevala pjesme hrv. skladatelja, a napose vrlo često pozivani i pjevači sa hrv. opere u Zagrebu i Osijeku, pa još držala i predavanja iz hrv. narodnog života, to je nedvojbeno, da se ovim »Napretkovim« zabavama i te kako očeličila hrvatska svijest i raznijela hrv. pjesma diljem Bosne i Hercegovine. U ovom razdoblju »Napretkove« zabave uz veoma veliku materijalnu korist, donose najveću moralnu, nacionalnu korist, koja se očitovala u velikom nacionalizmu tih godina, a pogotovo u drugoj polovini ovog razdoblja, kad je otvorenjem bos. herc. sabora nastalo široko polje nacionalne borbe. Ova iskristalizirana, ojačana i prekaljena hrv. svijest izbacila je na površinu ljude, koji i umom i stručnom spremom, a pogotovo velikim patrio; tizmom reprezentiraju dostojno Hrvate u bos. saboru. Još jednu činjenicu ne smijemo ovdje zaboraviti. Uz prosvjetno i kulturno organiziranje Hrvata Bosne i Hercegovine išlo je paralelno i ekonomsko-gospodarstvo, pa i političko, pa baš u ovom razdoblju vidimo dvije hrvatske ekonomsko-političke organizaciie »Hrvatsku Narodnu Zajednicu« i »Hrvatsku katoličku Udrugu«, koje na političkom polju dođoše pod imenima »liberalci« i »klerikalci« do otvorenog sukoba i žestoke borbe, koja u političkom smislu razdvoji bos.herc. Hrvate. Kako su Hrvati svrstani u dvije oštro odijeljene organizacije, »Napredak« ostaje izvan ovih političkih trzavica, ostaje svojinom jednih i drugih, jednako voljen od jednih i drugih, ostaje kao društvo opće hrvatsko, u kojem su jednako sarađivali jedni i drugi i brižno čuvali, da se u »Napredak« ne unese politička boja jednog ili drugog. U ovom i leži veličina »Napretka« i radi ovog »Napredak« je mogao postići velike uspjehe, jer ga nikad niti ko pokuša podrediti političkim interesima, a to je baš ono, što i danas »Napredak čini opće hrvatskim društvom i što svaki pojedinac osjeća, da rad za »Napredak« znači rad za hrvatstvo. Ovo je ono što je svojstveno bosansko,hercegovačkim Hrvaš tima, i što teško razumiju drugi, osobito oni, koji smatraju da politički mogu uspjeti samo tako, ako osvoje pojedina društva i putem njih postanu popularni, cijenjeni, veliki, a prema tome politički važni. Toga u Bosni i Hercegovini nema — a u tome je i njena prednost pred ostalim hrvatskim provincijama. Odbor Središnje Uprave i odbor pojedinaca neumorni su u pronalaženju vrela društvenih dohodaka. Uz društvene šibice i cigar papir izdaje se društveni liker, sapun, laštilo za cipele, pa dohodak od K 3274.94 u god. 1907./08. raste postepeno do K 9164.79. Istodobno izdaje društvo svoje razglednice, blokove i marke, pa ih rasturuje po svim organizacijama, no utržak, koji je u god. 1907./08. iznosio K 899.92 postepeno opada do K 226.56 u 1913./14., pa je to jedina grana, koju bos.herc. Hrvat nije u radu za narod prigrlio. Za organiziranje društva, za promicanje društvenih intes resa stajale su društvu veoma rado na raspolaganju novine i časopisi, a pred svima »Hrvatski Dnevnik« i časopis »Hrvatska Zajednica«, pa se bez ovih ne može u ovom dobu zamisliti rad društva. — No radi toga, da se Hrvatima dade slika društvenoga rada, a ujedno i knjiga zabavnog poučnog gradiva, izdaje društvo kalendar »Napredak«, koji je po sadržaju, opsegu i izvedbi uvijek slovio kao najbolji kalendar. Kalendaru nije bila svrha, da namakne društvu materijalna sredstva, nego da vrši samo kulturno prosvjetnu misiju u narodu, pa za cijelo ovo doba utržak se pokriva sa izdatkom.Da još jasnija postane slika o širenju društva navešcemo koliko je rasao primitak društva, pa su ti 1907./08. postepeno do 1913./14. ovi:K53.367.02,K67.681.76, K 71.250.97, K76.557.28, K 84.190.17, K 144.401.33 i K 222.643.52, dakle početverostručen. Sve veći i veći materijalni uspjesi otvarali su jači i jači rad društva. Tako vidimo, da Središnja Uprava u prvom redu proširuje svoje djelovanje oko podupiranja đaka, dijeleći veći broj stipendija kao i veći broj izvanrednih potpora đacima srednjih i visokih škola. U ovom razdoblju podijeljeno je 325 srednjoškolskih stipendija u svoti od K 52.557.30, 165 visokoškolskih štipendija u svoti od K 75.575.—, nadalje 413 jednokratnih srednjoškolskih potpora u svoti od K 28.165.05 i 48 jednokratnih visokoškolskih potpora u svoti od K 3.425.80, ukupno K 159.723.15. Ubrzo je palo u oči, da nije zgodno žrtvovati novac na đake, a ostaviti ih izvan roditeljske kuće, podvržene raznim uplivima, koji su često puta išli za odnarođivanjem. Nije to bilo zgodno niti s moralnih razloga, a pogotovu zato, što je bilo jasno, da se đaku u jednom kućanstvu moglo sa manje troška mnogo više dati. Tim je sazrela misao o osnivanju đačkih konvikata, pa kako društvo nije imalo svoje zgrade, to je stupilo u pregovor s nadbiskupom i sestrama, pa je tako u zavodu Lurdu osnovan prvi »Napretkov« konvikt, koji je stajao pod nadzorom Središnje Uprave, a nadzor u konviktu vršila su 2 svećenika i jedna časna sestra, a za sve to društvo je plaćalo po đaku K 25.—- mjesečno. Kako je konvikt zamišljen samo za djecu izvan mjesta gdje ima srednja škola, to je odbor izaslao nekoje odbornike, koji pokuniše u Varešu, Kreševu, Busovači 10 djece, dok je podružnica iz Bihaća spremila opet 3. Tako je konvikt imao u prvoj 1907. 08. godini 15 djece, na koje je potrošeno K 2.447.50, 1908.09. 27 pitomaca, potrošeno K6.145.—,1909. 10. 36 pitomaca sa K 9.671.50.Ubrzo se pokazala potreba, da nije dosta, da se misli samo na siromašnu djecu, jer i djeca onih, koji ih mogu uzdržavati u školama trebaju nadzora, odgoja, a pogotovu hrvatskog odgoja, pa se već 1910.11. otvaraju vrata konvikta i djeci dobrostojećih roditelja, koji su plaćali potpunu opskrbu ili bar djelomičnu prema imućstvenim prilikama. Tako u konviktu imamo 1910. 11. 40 besplatnih, 8 plativih, 1911.12. 25 besplatnih, 4 djelomično i 12 potpuno plativih, 13. 23 besplatnih, 7 djelomično i 10 potpuno plativih, 14. 14 besplatnih i 20 potpuno ili djelomično plativih, a na sve je potrošeno cd 1910. 11. redom do 1913. 14. K 10.942.—-, K 12.708. -. k 9.684.—, K 10.633.26, ukupno u cijelom ovom razdoblju 241 đak, a potrošeno na njih K 62.231.26. U cijelom ovom razdoblju potpomognuta su 1192 đaka sa K 221.954.41. što u ono doba čini jednu ogromnu svotu. Druga grana društvenog rada t. j. smještavanje i podu? piranje naučnika u zanatima i trgovini lijepo napreduje, jer je od 1307. do 1914. prijavljeno redom 80, 96, 91, 119, 150, 177, 98 naučnika, od kojih je smješteno redom 63, 96, 48, 74, 66, 102. 60. dakle ukupno 509. od kojih je odbjeglo 125 tako, da ih ostalo 384, koji su zanat svršili.Možda danas ovaj broj nije velik, no uzme li se u obzir to, da su u ono doba obrt i trgovina bili slabo razvijeni, i da osobito trgovina nije bila u rukama Hrvata, to je onda broj zamjeram 5 druge strane treba držati u vidu i to, da roditelji nijesu rado puštali djecu od sebe u »tuđi svijet«, da je uprav o tom pogledu trebalo krčiti put, a ako su već pustili djecu, to su ih pustih gole i bose držeći, da tim čine uslugu društvu, onda broj postaje još zamjerniji. Velik je bio teret primati takovu djecu, odijevati, čistiti, i uzdržavati, pa su je odbornici imali skoro za svaki pojedini slučaj brinuti i za šišanje i sve ostalo. Društvo je u ovom razdoblju redom potpomoglo 44, 69, 83 32, 45, 22, 13 naučnika, ukupno 308 naučnika sa K 24.801.51. Društveni rashodi u ovom periodu ne idu paralelno sa prihodima, pa se rashodi redaju od 1907.08. redom do 1413./14. ovako: K 39.938.19, K 60.919.55, K 55.602.74, K 56.294.37, K 80.683.54, K 95.133.87 i K 86.320.32 iz čega se jasno vidi iz godine u godinu jedan suvišak, koji se odlagao u glavni fond, koji raste od god. 1907..08. sa K 12.000.— na K 60.000.— u god. 1910./11. Ovaj stalan suvišak, kojeg je odbor Središnje Uprave namjerno štedio trošeći manje nego što iznosi prihod, nosio je u sebi veliku zamisao gradnje društvenog doma današnje »Napretkove« palače u Sarajevu, jer je bezuvjetno bilo potrebno, da se u Sarajevu koči hrvatski dom, da bude stjecište svih hrvatskih društava, sastanak svih Hrvata iz provincije, a ujedno da bude temeljni fond, vječna zaklada, od čijeg će se prihoda izdržavati đački, već tada postojeći konvikt. Čuditi se mora preuzetnosti i smionosti, kojom je odbor pristupio uopće gradnji milionske palače sa fondom od istom K 60.000.—. Samo zemljište, kupljeno u god. 1910./11. za K 117.268.—, prelazilo je ušteđeni kapital, pa se već kod ovog prvog koraka morao podići zajam, a da i ne spominjemo zajam dignut za kupnju još jedne parcele do već kupljenog zamljišta za K 45.000.—. Gradnju palače zaključi i s oduševljenjem pozdravi glavna skupština održana 24. lipnja 1911., odobri predložene nacrte i dade slobodne ruke odboru, da podigne potrebni hipotekarni zajam od K 680.000.—. Nacrte je predložio arhitekt J. pl. Vancaš i Dioniz Šunko iz Zagreba, pa su bili usvojeni oni D. Šunka. Čitava građevina ima 3 kuće i to prva s lica sa kafanom i dućanom, 3 kata sa 6 stanova i 2 mansarde, druga u novo projektiranoj ulici sa prostorijama za kancelarije, četiri kata po 2 stana i 1 mansarda i treća, koja spaja obe prve, a koja je određena za hrvatska društva, kino i restauraciju. Gradnju je vodilo bos.građ. građevno društvo, a ispred ovog arhitekt pl. Vancaš, dok je ispred društva gradnju nadzirao arhitekt D. Šunko. Gradnjom se otpočelo 13. svibnja 1913., a polaganje temeljnog kamena obavljeno je najsvečanije dne 29. rujna 1912. u prisustvu brojnih izaslanstva društvenih organizacija po provinciji, predstavnika vojne i civilne vlasti u Sarajevu, a posvetu je izvršio biskup Dr. I. Šarić. Zgrada je dovršena u rujnu 1913.. pa je bilo svečano otvorenje dne 27. i 28. rujna 1913.Taj dan je dan hrvatske slave u Sarajevu. Ogromne povorke od 10—15.000 duša kretale su gradom pod vodstvom hrv. pjev. društva »Trebević«, da iskažu počast pokrovitelju »Napretka« Dr. Mandiću, zatim društvenom predsjedniku Tandariću, nadbiskupu i prvom dobrotvoru Dr. Stadleru. Mnogobrojni gosti iz provincije i reprezentanti skoro svih hrvatskih društava iz B. i H. pohrlili su, da vide vidljiv znak hrvatske svijesti. Dne 28. uz svečanu matineju, nakon svečane službe božje, proglasio je Dr. Nikola Mandić »Zakladni Dom« otvorenim, našto su se redali govornici. Svečani koncerat bio je završetak ovih svečanosti.Gradnja sa zemljištem stajala je K 999.739.—. Tek što je bila završena gradnja Zakladnog Doma, na istoj skupštini t. j. istog dana kada je obavljeno svečano otvaranje Zakladnog doma dne 28. rujna 1913. podnosi Središnja Uprava prijedlog za gradnju srednjoškolskog konvikta za 100 pitomaca. Ovaj prijedlog potkrijepljen je već tim, što je odbor u tu svrhu već pribavio potrebno zemljište za K 36.0UÜ.—. Ovaj prijedlog je posljedica jednog zaključka bos.;herc. sabora, koji je votirao svotu od K 1,000.000.trima prosvjetnim društvima »Prosvjeti«, »Gajretu« i »Napretku«, od koje svote zapada »Napretku« K 246.000. Koliko pouzdanje ima Središnji Odbor u jakost društva i u ljubav, koju društvo uživa kod Hrvata, vidi se iz toga, što se ne zanosi mišlju, da ovim poklonom smanji dug na Zakladnom Domu, nego se odlučuje na gradnju konvikta. Skupština usvoji ovaj prijedlog s velikim ushićenjem, a odbor Središnje Uprave nastoieći iskoristiti zanos, koji je obuzeo sve Hrvate uslijed vidljivih i nevjerovatnih uspjeha, poduzima jednim apelom na Hrvate akciju sabiranja dobro; voljnih priloga za gradnju konvikta.Kako se uprav 1914. navršilo 10 godina otkako je »Napredak« dobio potvrđena pravila, to nije ovu 10-godišnjicu mogao dostojnije proslaviti, nego što je to proslavio polaga; njem temeljnog kamena »Napretkovom« srednjoškolskom konviktu u Sarajevu, dne 21. lipnja 1914. I opet je Sarajevo bilo svjedokom jedne impozantne proslave, jednog jakog manifestiranja budne hrvatske svijesti. I opet je zabrujila hrvatska pjesma rodoljubnih hrvatskih pjevačkih društava, opet su usplamtila hrvatska srca od toplih hrvatskih govora, i opet je provincija i Sarajevo dobilo nove pobude, da zapo; četi posao što prije, što bolje i što uspješnije kraju privedu. Međutim čovjek snuje, a Bog određuje, pa tako i ovaj rad bijaše svjetskim ratom usporen.Ne bi bila slika rada u ovom razdoblju potpuna, kad ne bi istakli, kako je postepeno rasla društvena imovina. Vidjeli smo da koncem prvog perioda t. j. 1906./07. iznosi K 46.302.51, pa od tada redom do 1913./14. raste na K 52.542.56, K 72.363.64, K 94.054.50. K 196.503.27, K 408.016.58, što znači, da se u ovom razdoblju podeveterostručila. N ačinimo li kratak prijedlog rada u ovom razdoblju, to ćemo vidjeti, da je podijeljeno: 165 visokoškolskih stipendija u iznosu od K 75.575. 325 srednjoškolskih Stipendija u iznosu od » 52.557.30 48 visoškolskih potpora u iznosu od 3.425.80 413 srednjoškolskih potpora u iznosu od 28.165.05 241 đaka u konviktu u iznosu od62.231.26 1192 đaka potpomognuto sa 221.954.41 Istodobno smješteno je 509 naučnika, a izdane im 308 jednokratne potpore u iznosu od K 24.801.51. Ukupni primitak društva u ovom razdoblju iznosi K 720.692.05, a izdatak K 474.903.58. Imovina društva (bez imovine hrv. pot. društva, koja se nalazi u zgradi), koja je iznosila koncem prvog perioda K 29.261.74 raste redom na K 46.302.51, K 52.542.56, K 72.363.64, K 94.054.50, K 196.503.27, K 288.239.90 na K 408.016.58. Društvo ima već svoju palaču i zemljište za konvikt, no palača još stoji pod teretom.