Dok se Englezi. Nijemci i drugi bave biblijom i jevrejskim pitanjima kao temama vrijednim raspravljanja, ispitivanja i pjevanja, u srpskoj i hrvatskoj književnosti rijetko ćemo naići na takva djela. Osim prijevoda biblije po Daničiću i Karadžiću i par sporadičnih pjesama u staroj hrvatskoj, a rijeđe u srpskoj književnosti, Vidrića, Bojića, Kranjčevića i još malo drugih s temama, uzetim iz biblije, u srpskoj i hrvatskoj literaturi nema ništa jevrejskog. Stvar nas ne začuđuje, jer je razumljiva. Biblija nije prodrla, kod nas, kao što je slučaj, na primjer u protestanskim zemljama, u narod, a, na žalost, ni u jevrejski. Rijetko ko u našim kra jevima, pa i od intelektualaca, zna bibliju, dok se u Engleskoj ona smatra osnovnom knjigom narodnog vaspitanja. Osim toga, ni Jevreji Jugoslavije, uslijed njihovog malenog broja, nisu igrali, a i ne igraju, nikakvu važniju ulogu u ekonomskom, političkom i opšte socijalnom životu. Iz tog našeg neosjećanja i neinteresovanja za izvor, na kojem se napajaju, i napajale, hiljade i hiljade pisaca, pjesnika, kipara, slikara i drugih umjetnika, probudio nas je, u posljednje vrijeme, uvaženi g. dr. Svetislav Stefanović, pisac, pjesnik i prevodilac. Dr. Svetislav Stefanović zauzima u novijoj srpskoj književnosti vidno mjesto. Poznat je ne samo po svojim mnogobrojnim pjesničkim djelima u kojima se očituju njegova suptilna j i fina osjećanja, već i po svojim prevodima Šekspira sa originala, kojima se proslavio kao jadan od najboljih srpskih i hrvatskih anglomana. U svom nastojanju oko upoznavanja svog naroda sa vrijednim i dobrim stranim literarnim produktima, g. Stefanović dao se, u zadnje vrijeme, poslije dugogodišnjeg iscrpnog znanstvenog studiranja Svetog Pisma, na prevdanje njegovih knjiga s hebrejskog na srpski. Taj težak rad g. Stefanovića naša jevrejska štampa i kritika su, velikim interesovanjem, pratile i komentarisale, a Jevreji naše Kraljevine ga cijene i štuju. Iz tih razloga, za mog boravka u Beogradu, posjetio sam g. Svetisiava Stefanovića. koji me je lijepo primio i kojemu je bilo očito drago što Jevreji prate i cijene njegova nastojanja.Odmah, iza onih običnih konvencijonalnosti predstavljanja, razvio se živ razgovor među nama. Na mnoge moje upite, koje su se ticale njegovog rada na prevađanju biblije, odgovorio mi je uvaženi g. Svetislav Stefanović, otprilike, ovo: Ljubav moja prema Svetom Pismu je stara. Čitao sam ga na mnogim jezicima, pa i u latinskom i u grčkom. Da ga uzmognem čitati u originalu, učio sam i hebrejski. I moji prevodi na srpski su s originala. Za mog studiranja u Beču upoznao sam se sa Hauslerom, poznatim prevodiocem biblije na njemački. Od njega sam se naučio mnogočem u tom pogledu. Moji prevodi, kao i njegovi, nisu po uzoru starih prevoda, u prozi. Ja prevodim bibliju u strofama od 4 stiha, i to je novitet u našoj književnosti. Prevod Karadžića i Daničića nije takav. U radu svom sasvim sam liberalan. Nisam se dao sugerisati i natjerati od tendencioznih hrišćanskih prevodilaca da nekoja mesta u Starom Zavjetu razumijem onako kako bi htjeo Novi Zavjet. Jer. zašto bih nametnuo Starom Zavjetu ideje koje je stvorio duh koji je vladao za Novog Zavjeta, a koje Stari Zavjet nije ni poznavao? Koje ste sve biblijske knjige preveli do danas, g. doktore? Pjesmu nad pjesmama, jedan oveći broj psalama i knjiga Hiob. Od ovih sam već izdao prve dvije ,a za treću tražim izdavača*). Radim i nadalje na tome, ali zasada ne, jer sam zapriječen. Osim zvanja koje imam da vršim (g. Stefanović je Ijekar), spremam se na kompletno izdavanje mojih prevoda Šekspira. Jeli to jedina veza koju imate sa Jevrejima? upitao sam g. Stefanovića Ne. odgovorio je, ne. Ja osim ove, i jednu živu vezu s njim Jevreji su moji najbolji prijatelji i deugari. Na strani, za studiranja, oni su mi uvijek najprisniji. Tu, u Beogradu ubrajam među svoje najbolje prijatelje upravo Jevreje Vinavera osobito štujem i volim. Na solunskom frontu, družio sam se sa poznatim Ijekarom i istraživačem na polju biologije drom Hirschom, koji je Jevrejin. Na to drugovanje imam lijepu uspomenu. Imam još mnoge druge, koje su mi dragi. A koje mišljenje imate o jevrejskom narodu? Jevreji su narod koji daju čovječanstvu mnogo. U svom radu, oni nisu materijaliste Njihovo nastojanju neku spiritualističku notu. Oni se bave naukom kao naukom, i radi a ne sredstvom kojim će množiti materijalna dobra. Ehrlich, Berning i drugi veliki Ijekari preduzimali su svoja istraživanja, čisto radi znanosti, a NAPOMENA : Sadržaj teksta nije čiteljiv. Izvorni sadržaj dostupan u PDF-u.... čista spiristualističkih istraživanja urodili su, docnije, materijalnim, NAPOMENA : Sadržaj teksta nije čiteljiv. Izvorni sadržaj dostupan u PDF-u......plodovima, koji se primjenjuju u svagdanjem praktičnom životu. To vidimo, ne samo u medecini, već i drugim znanstvenim poljima. I sam je bio više spiritualni naučnik teoretičar, koji je doprinosio nauci, nego vjek životnog pokreta. Tek docnije, njegova naučanja postala su jednim sistemom državnog i socijalnog poretka, koji se nastoji provoditi u život. I u tome vidim neki idealizam, koji provejava životom i nastojanjem jevrejskog naroda.Razgovor naš, koji je trajao skoro jedan sat, vodio se u radnoj sobi g. Stefanovića, u kojoj ima svoju lijepu biblioteku. U biblioteci ima poseban dio, u kojem se nalaze biblije na svim mogućim jezicima i djela koja se odnose na njih. Preko g. Vinavera, g. Stefanović zna da u Sarajevu postoji jedna jaka jevrejska zajednica. Zna i za »Benevolenciju« i za Spomenicu njenu, koja ga naročito interesira. Od sarajevskih Jevreja poznaje g. dra. Isaka Samokovliju, ne lično, već po njegovim literarnim produktima, koje mu se osobito sviđaju i koje cijeni. O g.Samokovliji lijepo se izrazio. Rekao je da je talenat koji mnogo obećaje i da je dobra osebina njegova što u svojini stvarima ne bježi od života, već stvarno i životno opisuje jednu sredinu, i bi tavu o kojoj do danas nije bilo ni spomena u literaturi. Obećavši mu. na njjegovu zamolbu da ću mu poslati spomenicu Belevolencije. Spomenicu i nekoje brojeve našeg lista lista koji ga interesira sam se od uvaženog g. Svetislava Stefanovića, pjesnika i prevodioca biblije