Odlučila sam zabilježiti na papiru kako mi izgleda jedan sasvim običan dan. Ili više običnih novembarskih dana. Iako su na prvi pogled obični, oni kriju duboki smisao života na ovim prostorima i možda će jednog dana služiti pokoljenjima kao svjedočanstvo gluposti jednog vremena. I protraćenog života. Ujutro, kad se probudim, najprije moram doći k sebi od košmarnih snova i noćne more. Već 13 mjeseci sanjam šest Vječnih Prvih među jednakima, pričaju mi vedre priče, pune optimizma, o tome kako su o .....

Članak dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.