Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo je jučer prvostepenu presudu bivšim čelnicima Hrvatske Republike Herceg Bosne (HRHB), koji su za udruženi zločinački poduhvat tokom rata u BiH osuđeni na ukupno 111 godina zatvora. Medutim, jučer se tokom izricanje presude dešavala istinska drama nakon što je trećeoptuženi Slobodan Praljak uzviknuo "da nije ratni zločinac te da s gnušanjem odbacuje odluku Vijeća", popivši iz unaprijed pripremljene posude otrov, od čijeg je dejstva kasnije preminuoubolnici. Sam ovaj, do tada nezabilježeni incident u Tribunalu, ako se uopće može nazvati incidentom, za sobom je povukao bezbroj pitanja. U svim reakcijama na Praljkovo ispijanje otrova uživo pred kamerama, glavno i osnovno pitanje koje se postavljalo je kako je moguće da je jedna ovakva supstanca uopće unesena u zatvor u Ševeningenu, odnosno ko je to učinio. Neumitno se postavljaju i pitanja ko je sve odgovoran u lancu odlučivanja o sigurnosnom protokolu unutar Tribunala, odnosno, da li će te osobe biti krivično gonjene i procesuirane. Pauza i neizvjesnost u vezi s nastavkom postupka trajali su puna tri sata, no sve to vrijeme nije bilo službenih informacija iz Tribunala o Praljkovom zdravstvenom stanju. Svjedok cijelog dogadaja bio J e Eugen Jakovčić, član organizacije "Dokumenta" iz Zagreba, inače civilni aktivista i borac za ljudska prava, koji je u sudnici svjedočio Praljkovom ispijanju otrova. "Nakon toga su se kamere ugasile, a u dijelu sudnice u kojem sam bio vidjeli smo da je Praljak sjeo, nije bilo nikakvih fizičkih naznaka da se radi o otrovu. Sudac je tada nastavio s izricanjem presude, a onda su branitelji Praljka izjavili da je on popio otrov. Zavjese su se spustile i mi u tom dijelu sudnice više nismo mogli vidjeti što se dogada u dijelu u kojem se nalaze osudenici i njihovi odvjetnici", kazaojeJakovčić. Sve vrijeme Tribunal nije objavljivao bilo kakvu službenu informaciju o Praljku, niti je želio potvrditi traje li istraga u sudnici u kojoj je popijen otrov. Brojne novinarske ekipe ispred Tribunala čekale su na razvoj dogadaja, a u jednom trenutku im je rečeno da se sklone jer je ispred, navodno, trebalo da sleti helikopter. Ipak, u meduvremenu su stigle ekipe hitne pomoći, koje su Praljka, uz policijsku pratnju, odvezle u bolnicu. Kasnije je potvrdeno da je sudnica u kojoj se dogodio incident zapečaćena radi policijske istrage te da su sudije zabranile da se iznese čaša iz koje je Praljak popio otrov, navodeći kako je "sudnica sada mjesto zločina, odnosno izvršenja krivičnog djela". Samo izricanje presude je nastavljeno u maloj sali oko 14.30, tokom kojeg je i stigla informacija da je Praljak preminuo u bolnici, a nakon toga i zvanično je iz Haškog tribunala potvrdeno da je Praljak preminuo. Inače, Žalbeno vijeće je svoj šestorici bivših čelnika Herceg Bosne potvrdilo ranije presude, po kojima je Jadranko Prlić, bivši premijer HRHB, osuden na 25 godina zatvora, Bruno Stojić, bivši ministar odbrane HRHB, Slobodan Praljak, bivše načelnik Glavnog štaba HVOa te Milivoje Petković, bivši zamjenik komandanta HVOa, na po 20 godina, Valentin Ćorić, bivši komandant Vojne policije HVOa, na 16, a Berislav Pušić, bivši predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Herceg Bosne, na 10 godina zatvora, koji nije prisustvovao izricanju presude jer je iskoristio svoje pravo da ne bude u sudnici. Gotovo svima njima Vijeće je donekle izmijenilo odredene kvalifikacije djela, no ostao je "udruženi zločinački poduhvat" kao najteža kvalifikacija. Mnogo kontroverzi izazvalo je samo tumačenje rušenja Starog mosta u Mostaru, za koji je Žalbeno vijeće utvrdilo da je bio "legitimni vojni cilj". "Udruženi zločinački poduhvat je postojao. Postojao je medunarodni oružani sukob uz umiješanost Hrvatske, kao i stanje okupacije", navelo je Žalbeno vijeće i dodalo da je rušenje Starog mosta u Mostaru bilo vojno opravdano i tako prihvatilo žalbu odbrane. Haški sud je, naime, donio presudu da je rukovodstvo Hrvatske s Franjom Tudmanom na čelu bilo dio udruženog zločinačkog poduhvata. Edo Batlak, član Upravnog odbora Udruženja logoraša Mostar, izjavio je kako je očekivao potvrdu prvostepene presude, ali njome nije potpuno zadovljan. "Razočaran sam što je utvrdeno da je Stari most bio legitimni vojni cilj. Praljak, pijući otrov, očigledno želi da po tome bude zapamćen i taj čin je u skladu s njegovom profesijom, pošto je bio reditelj po struci", rekao je Baltak. I Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, kaže kako je očekivao potvrdivanje prvostepene presude, ali i umiješanosti Hrvatske. "Nemoguće je da se išta dešavalo kada je u pitanju organizacija i formiranje Herceg Bosne, a da Hrvatska nije davala logističku i svaku dmgu podršku", kazaojeon. Podsjećamo, Prlić i ostali su se 2004. dobrovoljno predali Haškom tribunalu, a sudenje je počelo 26. aprila 2006. godine. Tokom 465 radnih dana tužioci su pred Sud izveli 249 svjedoka, a sve odbrane 56 svjedoka. Prvostepena presuda je izrečena 29. maja 2013. i bila je najduža u istoriji Haškog tribunala na 2.620 stranica. Inače, ova presuda je zadnja presuda Haškog tribunala jer će on svoja vrata zatvoriti 21. decembra ove godine. Predsjednica Hrvatske prekinula posjetu Islandu Predsjednica Hrvatske Kolinda GrabarKitarovićzbog događaja u Hagu prekinula je zvaničnu posjetu Islandu i vraća se u Hrvatsku. GrabarKitarovićeva na Islandje došla na poziv predsjednice Litvanije Dalije Gribauskaite i učestvovala je na samitu Savjeta žena svjetskih lidera koji se održava od 28. do 30. novembra u Rejkjaviku. Hrvatski sabor prekinuo zasjedanje Nakon dramatičnog prekida izricanja presude u predmetu "Prlić i ostali", u Hrvatskom saboru određena je jednosatna pauza tokomkojejedošlodo incidenta između zastupnika Ivana Pernara i Hrvoja Zekanovića. Predsjedavajući Sabora ŽeIjkoReinerkazaojeda pauzatrajedo13sati,a zastupnikživog zida Ivan Pernar zatražio je da Sabor nastavi s radom, na šta je Hrvoje Zekanović (Hrast) nasrnuo na njega vičući: "Glupane glupi, idi se liječiti!".DamirFelakizHDZa, koji je bio sa Zekanovićem, bacio je papire prema Pernaru, javili su hrvatski mediji. "Vidjeli smo nešto što nas je uznemirilo s Ijudske, ali i domoljubne strane. Smatrao sam da Sabortreba zastati s radom i tražio sam stanku", kazao je nakon incidenta Zekanović Ko je Praljak Slobodan Praljak rođen je 2. januara 1946. u Čapljini i završio je tri fakulteta. Na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu 1970. godine diplomirao je kao inženjer elektrotehnike i napisaotezu o korekciji hromatske slike električnog signala za televizijski rad. Godinu kasnijediplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu filozofiju i sociologiju, a onda 1972. stekao još jednu diplomu na Akademiji za pozorište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Javnosti je najpoznatiji bio kao fllmski, televizijski i pozorišni režiser. Gledaoci u BiH upoznali su ga kao režiseraTVdrame "Jegulje putuju u Sargaško more" (1979) po scenariju Abdulaha Sidrana, u produkcijiTV Sarajevo. Abdulah Sidran pojavljuje se i kao koscenarista Praljkovog najpoznatijeg ostvarenja u ulozi režisera fllma "Povratak Katarine Kožul" (1989).Nedugonakonšto je završio svoj jedini igrani fllm, na talasu uvođenja višestranačkog sistema u bivšu Jugoslaviju učlanio se u novoosnovanu Hrvatsku demokratsku stranku (HDS). Dvije godine kasnije (1991) kao dobrovoljac priključio se Hrvatskoj vojsci i sdrugimumjetnicima držao položaje u Sunji. lako nije imao nikakvog vojnog obrazovanja, nakon sarajevskog primirja između Hrvatske vojske i JNA stekao je čin generalmajora i dobionizodgovomih dužnosti u Ministarstvu odbraneRH.Umaju1993. imenovan je za predstavnika Ministarstva odbrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i HVOu, a poslije je postao komandant HVOa. Transparenti Na više lokacija u Mostaru polijepljeni su plakati i transparenti s različitim porukama u vezi s haškom presudom. U jednom dijelu grada istaknuti su plakati s porukom "Ima Veleža, ima Starog mosta, nestale su ustaše k'o i Herceg Bosna", a na Starom mostu je postavljen veliki transparent na kojem piše: "Izronio je Stari za one što ga vole". U drugom dijelu grada stoji transparent u vidu zastave nekadašnje Herceg Bosne, slike šestorice zvaničnika, te poruke "Oni dolaze, freedom" (sloboda).