Mnogi se slažu da bi put političke i državnopravne reintegracije Bosne i Hercegovine mogao voditi preko njene materijalnoekonomske obnove i integracije. Sa kakvim resursima naša zemlja ulazi u novu, postratnu fazu svoga razvitka i kuda će je odvesti putevi njenog ekonomskog razvitka, govorio je nedavno za Radio Glas Bosne u Norveškoj Enver Kreso, ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH. Prenosimo najzanimljivije dijelove tog razgovora. Na pitanje koliki je obim šteta na objektima industrije i enegetike u Bosni i Hercegovini i gdje su one najveće, ministar Kreso je odgovorio. Ovisno od intenziteta ratnih aktivnosti, to je različito od regiona do regiona. Može se reći da je tuzlanski region pretrpio najmanja, a sarajevski najveća razaranja. Na procjeni šteta se radi intenzivno, ali još uvijek nema pouzdanih podataka o tome. Procjene se kreću (uz sve ograde koje je nužno staviti) da samo direktne štete dostižu 50 milijardi dolara. Govorim samo o području pod kontrolom legalnih organa vlasti. Na pitanje o prioritetima u obnovi, ministar Kreso je istakao da se u njegovom ministarstvu već nalazi oko 1700 raznih projekata o obnovi kapaciteta i zaživljavanju proizvodnje. U prvom redu radi se o obnovi proizvodnje za potrebe stanovništva, kao što su hrana, odjeća, lijekovi, sredstva higijene i gradjevinski materijal. Odgovarajući na pitanje da li će biti dovoljno novca za pomenute projekte, Kreso je rekao da je na dvije donatorske konferencije u Briselu Bosni obećano 5,1 milijardi dolara pomoći u naredne tri godine, od čega na Federaciju otpada 3,7 milijardi. Ta sredstva nisu dovoljna i tek će donekle omogućiti revitalizaciju osnovnih kapaciteta. Tome treba dodati da ona pristižu veoma sporo, uz veliko administriranje i uslovljavanja, zbog čega naša strana stalno prema donatorima nastupa sa devizom: Ko brzo pomaže, dvaput pomaže. Svjetska banka je inače odredila prioritete u utrošku ovih sredstava. To su 1. infrastruktura (el.energija, željeznica, ceste, mostovi, PTT, voda, plin, grijanje), 2.humanitarni program (smještaj izbjeglica, popravka kuća i stanova), 3. poljoprivredna proizvodnja, 4.popravka obrazovnih objekata. Interesantno je da, prema mišljenju Svjetske banke, industrija u cjelini, zatim rudnici uglja, termo i hidroelektrane nemaju prioritet ili su za njih planirana veoma mala sredstva. Rješenja za ove oblasti ministarstvo će tražiti na bileteralnoj osnovi sa prijateljskim zemljama, kaže Kreso. Na pitanje da li će se u ekonomskoj obnovi Bosne zadržati njena predratna, pretežno sirovinsko-bazna struktura ili će se težiti ka višim fazama prerade, Kreso je istakao da će se težiti, prije svega, tržišnom privredjivanju, višim stepenima finalizacije, pretežno privatnom vlasništvu i liberalnom privrednom zakonodarstvu. Odustaće se od nekih tradicionalnih proizvodnji ili će se one bitno smanjiti i učiniti profitabilnim. Cijeneći akumulirano znanje naših stručnjaka, očekuje da će izbor biti savremeni program i tehnologije, ističe Kreso. Odgovarajući na pitanje da li će naša inustrija i privreda u cjelini biti u stanju prihvatiti veliki talas izbjeglica koji se očekuje iz inostranstva i šta u tom pogledu čini njegovo ministarstvo, Kreso je istakao da će to prije svega zavisiti od obima i brzine medjunarodne pomoći. Jasno je da bez toga nema brzog pokretanja proizvodnje niti novih radnih mjesta, a nisu samo u pitanju izbjeglice, već i demobilisani borci.Što se ministarstva tiče, on ističe da imaju dovoljno projekata, i kada bi imali sredstva za njihovu realizaciju, problem zapošljavanja praktično ne bi ni postojao. U vezi s time on je takodje istakao da vlada i njegovo ministarstvo poklanjaju posebnu pažnju povratku izbjeglica. Rat je doveo do velikog gubitka kadrova i bilo bi dobro da se najprije vrate stručnjaci. Tu postoje ozbiljni problemi zbog toga što u srpskom entitetu ne omogućavaju povratak ljudi na svoja ognjišta, zbog čega onda nije moguće osloboditi kuće i stanove u kojima se oni, u Federaciji BiH, sada nalaze, dabi se vratili vlasnici tih kuća i stanova. Tu se krug zatvara. Komentarišući neka mišljenja prema kojima je srpski entitet dobio kvalitetnije privredne resurse od Federacije BiH, ministar Kreso je rekao da je srpski entitet u prednosti u pogledu obradivog zemljišta i šuma, ali da je u svim drugim oblastima u minusu. Federacija je kompaktnija cjelina, ima izgradnju infrastrukturu, gradove, industriju,energetski potencijal u rudnicima i hidroelektranama, razvijeniju željezničku putnu mrežu, aerodrome, izlaz na more, veći turistički potencijal, 3 univerziteta, veći broj naučnog i stručnog kadra i veći broj stanovnika. Iz svega toga proizlazi da je značajna prednost na strani Federacije, tvrdi Kreso. Na kraju, obraćajući se izbjeglicama u Norveškoj, on im je poručio da se u BiH radi na njihovom što bržem povratku i da su oni Bosni potrebni, iz više razloga.Izmedju ostalog, domovini su potrebna njihova novostečena znanja i iskustva, pa eventualno i kapital. Bosna i Hercegovina će još dugo biti veliko gradilište, prostora i posla biće za sve dobronamjerne, poručio je ministar energetike, industrije i rudarstva u Vladi Federacije, Enver Kreso. Donacija vlade Norveške sarajevskoj distribuciji Oprema za Grbavicu Predstavnici Elektroprivrede BiH i Norveške energetske grupacije potpisali su srèdinim sedmog mjeseca ugovor o donaciji za sanaciju elektroenergetske mreže u sarajevskom naselju Grbavica. Ugovorom je predviđeno da vlada Norveške u ime donacije Elektroprivredi BiH isporuči opremu vrijednu 820.000 dolara. Norveška energetska grupacija će preko energetskog odjela kompanije Simens A/S elektro-opremu isporučiti do 15. oktobra ove godine. Nakon što se oprema montira i stavi u funkciju ponovo će biti uspostavljeno snabdjevanje električno m e nerg ij om oko 30.000 stanovnika u dijelovima naselja Grbavica. Opremu će montirati ekipe JP Elektroprivreda BiH na osnovu uputa koje će dostaviti isporučilac opreme. Cjelokupnom poslu prethodi nezaobilazan i veoma značajan zadatak uklanjanja mina sa lokacija gdje će se montirati oprema, kao i stare opreme koju treba zamjeni ti novom pošiljkom.